Tehnički analitičari smatraju da je euru, nakon što je probio psiholiških 1.40 u odnosu na dolar, sada otvoren put da do kraja ove godine dosegne i 1.4500. Tehnički analitičari su u svojevrsnim problemima jer euro se nalazi u nepoznatim vodama, naime od svog starta 1999. godine euro nikada nije bio tako visoko. Zbog toga većina njih koristi grafove nekadašnjeg valutnog para dolara i marke, te pomoću njih pokušava predvidjeti buduća kretanja eura. Euro nije pronašao podršku investitora samo zbog tehničke analize. Prošlotjedni potez Američke središnje banke kojim je smanjena kamatna stopa na dolar za 50 b.p. na 4,75 posto s ciljem da spriječi moguću recesiju američke ekonomije, dodatno je pojačala potražnju za eurom. FED je po treći puta unutar posljednjih deset godina na vrlo iznenađujući način promjenio svoju monetarnu politiku. Samo šest tjedana prije, čelnici FED-a su isticali inflaciju i borbu protiv inflatornih pritisaka kao jedini i osnovni cilj njihove monetarne politike. Naravno, nakon što se euro vinuo u visine, sve veći broj političara se počeo brinuti o posljedicama jakog eura na izvoz država Eurozone. Nekako najjača kritika dolazi iz Francuske, koja pod vodstvom Nicolasa Sarkozya vrlo oštro kritizira Europsku središnju banku. Francuzi najviše zamjeraju predsjedniku ECB Jean-Claude Trichetu što se sva pažnja ECB usmjerava na borbu s inflacijom, dok pitanje gospodarskog rasta i zapošljavanja ostaje u drugom planu. Predsjednik ECB je odbacio svaku kritiku i podsjetio gospodina Sarkozya da je prema ugovorima koje su države Eurozone potpisale u Maastrichtu zabranjeno političarima uplitanje u rad Europske središnje banke. Valja istaknuti da niti predsjednik ECB Trichet nije ostao dužan, napomenuo je da Francuska ima trenutno najveću razinu javne potrošnje u odnosu na BDP u Eurozoni, te da bi trebala poraditi na smanjivanju proračunskog deficita. Francuska vlada je ranije obećala da će pokušati smanjiti fiskalni deficit do 2010. godine, odnosno najkasnije do 2012 godine. Pritisak predsjednika Francuske nije pronašao podršku kolega iz Njemačke. Kancelarka Angela Merkel stala je u obranu suvereniteta Europske središnje banke. Od kraja 2005. godine ECB je postepeno podizala kamatu na euro do današnjih 4,00 posto. Za sada jak euro radi dosta u prilog ECB-u, jer smanjuje inflatorne pritiske uzrokovane uvozom roba i usluga nominiranih u drugim valutama, ali sa druge strane jak euro bi mogao naštetiti europskom gospodarstvu zbog smanjivanja izvozne konkurentnosti. Stoga, većina analitičara smatra da Europske središnja banke neće ove godine podizati kamatnu stopu na euro, dok za FED očekuju da će ove godine još jednom smanjiti kamatu na dolar za barem 25 b.p.