Američki dolar je u odnosu na euro pao na povijesno najniži tečaj još od 1999. godine. Početkom tjedna američka valuta je dotakla dno na 1,4438, što je u odnosu na kunu oko 5,09 kuna za jedan dolar. Na godišnjoj razini euro je u odnosu na američki dolar ojačao za nekih deset posto. Snažan pad dolara isprovocirao je rast cijena nafte na rekordnih 93 dolara za barel, te zlata na 794 dolara za finu uncu, što je najviša cijena zlata u posljednjih 28 godina. Zbog visoke cijene zlata i nafte profitirale su valute država izvoznica zlata i nafte, prvenstveno se to odnosi na australski dolar koji je na dvadesettrogodišnjem maksimumu, te kanadski dolar koji je na tridesettrogodišnjem maksimumu u odnosu na američki dolar. Analitičari kao iduću razinu na kojoj bi se mogao trgovati valutni par eur/usd vide 1,45, te 1,47. Nešto jači rast ekonomije SAD u trećem kvartalu bi mogla biti zadnja zraka sunca koju će vidjeti FED prije nego što se potpunosti obistine očekivanja o snažnom padu gospodarske aktivnosti zbog financijske krize nastale loših hipotekarnih kredita. Za posljednja dva dana listopada Američka središnja banka je zakazala sjednicu na kojoj će prema mišljenju gotovo svih anketiranih analitičara, kamatna stopa na dolar biti spuštena za novih 25. b.p. na 4,50 posto, čime FED želi spriječiti mogućnost nastupanje recesije, do koje bi moglo doći zbog pada cijena nekretnina i visokih troškova zaduživanja. Predviđanja za posljednja tri mjeseca ove godine su prilično pesimistična. Analitičari pesimizam temelje na vrlo lošim pokazateljima sektora građevinarstva, smanjenoj potrošnji stanovništva i poslovnih subjekata, te sve nižim stopama zapošljavanja. Predstavnici FED predviđaju da će zbog problema na tržištu nekretnina gospodarski rast SAD biti nizak i tijekom 2008. godine. Sredinom srpnja FED je objavio očekivani raspon gospodarskog rasta za 2008. godinu od 2,5 do 3,0 posto. Vrlo je vjerojatno da će FED uskoro revidirati na niže svoja očekivanja gospodarskog rasta za iduću godinu. Analitičari se slažu da se situacija na financijskom tržištu u posljednjih mjesec, dva donekle smirila, no za potpuni oporavak će biti potrebno još dosta vremena. Do tada će FED morati balansirati između rizika nižeg gospodarskog rasta, sve viših cijena energenata i sve slabijeg dolara. Pored ovih, kao dodatni problem SAD-a analitičari navode deficit bilance plaćanja, koji će se prvi puta od 2001. godine smanjiti, no bez obzira na to još uvijek je vrlo velik, oko 6 posto BDP. Kao najvažniji razlozi rasta deficita bilance SAD spominju se Kina i rast cijene nafte. Analitičari su posebno zabrinuti zbog činjenice da platna bilanca Eurozone nakon što je dugo godina bila u plusu (suficitu) ove godine će najvjerojatnije zabilježiti minus (deficit) od nekih 1 posto BDP.