Amerika je definitivno pred vratima recesije, a neki analitičari smatraju da je već jednom nogom i ušla u nju. Podatak o zaposlenosti, koji je bio objavljen prošli petak, gotovo je uvjerio analitičare da će Američka središnja banka nastaviti s brzim tempom spuštanja kamatne stope na dolar. Prema podacima Ministarstva rada u SAD-u je tijekom veljače posao izgubilo 63,000 ljudi, dok je revidirani podatak za siječanj pokazao minus od 22,000 radnih mjesta. Ovo je bio najslabiji podatak o zaposlenosti od ožujka 2003. godine. Analitičari su pronašli dodatnu negativnost, i to u podatku da je stopa nezaposlenosti pala s 4,9 na 4,8 posto što i nema neke logike ako se zna da je broj zaposlenih u padu. Ovu „nelogičnost“ analitičari objašnjavaju činjenicom da sve veći broj Amerikanaca odustaje od aktivnog traženja novog posla, zbog čega ih statistika briše iz evidencije. Podatak o padu zaposlenosti imati će vrlo negativan utjecaj na cjelokupnu ekonomiju, jer posao jamči primanje plaće, a plaća je povezana sa potrošnjom koja sudjeluje s gotovo 70 posto u ukupnom bruto društvenom proizvodu SAD-a. Pored toga, na potrošnju vrlo negativno djeluje i pad vrijednosti nekretnina, te rast cijena hrane i energenata. Europska središnja banka je na prošlotjednoj sjednici ostavila kamatnu stopu na euro na dosadašnjih 4,00 posto. Mišljenja analitičara su prilično podijeljena kada su u pitanju buduće akcije Europske središnje banke. Neki očekuju smanjivanje kamate krajem lipnja, dok drugi vjeruju da će ESB spustiti kamatu početkom listopada. U svakom slučaju analitičari se slaže da će ESB biti primorana smanjiti kamatu na euro zbog čega će euro u drugoj polovici godine biti pod određenim pritiskom. Analitičari ECB-a su izmijenili svoja očekivanja o inflaciji i realnom rastu za 2008. i 2009. godinu. Očekivana inflacija u 2008. će se kretati oko 2,90 posto (prijašnje predviđanje 2,50 posto), a u 2009. unutar 2,10 posto (prije 1,80 posto). Očekivani realni gospodarski rast za 2008. iznosi oko 1,70 posto (prije 2,00 posto), te za 2009. godinu 1,80 posto (prije 2,10 posto). Zanimljiva je činjenica da dvije najznačajnije svjetske središnje banke imaju različite poglede kada je u pitanju gospodarski rast i inflacija. Američkoj središnjoj banci primaran je gospodarski rast, dok je inflacija „nužno zlo“, dok je Europskoj središnjoj banci inflacija gorući problem, a gospodarski rast je nekako u drugom planu. Stoga i ne čudi da FED učestalo smanjuje kamatu na dolar kako bi potaknuo gospodarstvo, a ESB drži čvrsto kamatu na euro kako se ne bi dodatno rasplamsala inflacija. Inače, FED je od rujna prošle godine do danas spustio kamatu za 2,25 postotna boda, a analitičari očekuju novo spuštanje kamate za 75 b.p. na slijedećoj sjednici koja će se održati 18 ožujka. Prilično ambiciozna očekivanja…