Američka ekonomija je tijekom drugog kvartala rasla znatno brže nego što su to analitičari očekivali. Rast je iznosio 3,3 posto, najviše zbog pojačane potrošnje i većeg izvoza. Prva procjena rasta, objavljena prije nekoliko tjedana, pokazala je rast od 1,9 posto. Rast bruto društvenog proizvoda tijekom prvog kvartala u SAD-u je iznosio mršavih 0,9 posto. Potrošnja, koja čini gotovo dvije trećine BDP-a, je tijekom drugog kvartala povećana za 1,7 posto. Izvoz iz SAD-a je povećan za 13,2 posto na godišnjoj razini. Analitičari smatraju da će rast američke ekonomije biti zaustavljen tijekom druge polovice ove godine. Efekti koji su proizašli iz poticaja na potrošnju, koje je američka vlada donijela početkom godine polako jenjavaju, a usporavanje rasta svjetske ekonomije i jači dolar koče snažniji izvoz američke robe.
Da je stanje američke ekonomije znatno bolje nego što je to bilo početkom godine potvrdio je podatak o količini narudžbi za dugotrajnom imovinom. Narudžbe za dugotrajnom imovinom, koja se u pravilu koristi duže od tri godine, su tijekom srpnja povećane za 1,3 posto. Analitičari su očekivali da će količina narudžbi ostati na istoj razini kao što su bile tijekom lipnja. Ako se iz svih narudžbi izuzmu one za obranu i transport, ostaju samo narudžbe usko vezane za proizvodnu djelatnost i one su povećane za 2,6 posto.
Unatoč ovim vrlo dobrim pokazateljima investitori ipak nisu još malo pogurali dolar, već su oni sada zabrinuti i smatraju da je nedavni skok dolara možda bio malo prebrz. Takve sumnje su dodatno pojačane izjavom člana Europske središnje banke Axel Webera koji je rekao da su špekulacije o mogućem smanjivanju kamatne stope na euro u ovom trenutku preuranjene. Glavni cilj Europske središnje banke je borba protiv inflacije, no malo me iznenađuje ovakva izjava iz razloga što posljednji gospodarski pokazatelji iz euro zone sve više nagovještavaju mogućnost recesije.
Britanska funta je opet ispod 9 kuna, odnosno iznad 0,80 za euro. Vrlo loši pokazatelji za gospodarstvo su potakli val rasprodaje britanske valute. Ekonomija je pred recesijom i vrlo je vjerojatno da će kamatna stopa na funtu uskoro biti znatno niža. Cijene nekretnina su tijekom kolovoza pale za 1,9 posto, što je najveći pad u posljednjih 17 godina.
Pored američkog dolara i hrvatska kuna nezaustavljivo jača u odnosu na euro. Domaća valuta je dosegla razinu 7,14 gdje je posljednji puta viđena sredinom 2001. godine. Jačanju kune najviše je pridonijela najava preuzimanja naftne kompanije INA-e. Guverner Hrvatske narodne banke je izjavio da oni neće, ukoliko dođe do te transakcije, „pustiti“ dodatnu likvidnost u sustav jer bi se zbog toga inflatorni pritisci dodatno pojačali. Uslijed toga se na tržištu povećala potražnja za kunama, što je rezultiralo rastom kamatnih stopa i jačanjem kune na međubankarskom tržištu.
photo by Evangelos Vlasopoulos
