Nada da bi financijska kriza mogla zaobići Europu je ugašena nakon što je njemačka hipotekarna banka Hypo Real Estate priznala gubitke i prihvatila državnu pomoć/sanaciju. Nisu samo europske burze u krizi, indeksi koji prate proizvodni sektor se nalaze na višegodišnjem minimumu. Slično je i s poslovnim optimizmom. Pokazatelji sugeriraju da je euro zona vrlo blizu recesiji, a pitanje koje se nameće je koliko će recesija biti duboka i koliko će trajati.

Njemačka, nakon pet postotnog rasta tijekom prvog kvartala, do kraja godine će značajno usporiti a analitičari za 2009. očekuju stagnaciju. Izvoz koji je činio gotovo pola prošlogodišnjeg rasta Njemačke, ove godine će se značajno smanjiti jer su inozemne narudžbe za njemačkim proizvodima smanjene za 3,5 posto. Nezaposlenost pada, plaće lagano rastu no potrošači nemaju zbog toga pretjerane koristi, jer je Njemačka uvela višu poreznu stopu koja je pojela sve ekstra prihode. Jedina svjetla točka u ovoj situaciji je činjenica da su njemačka poduzeća vrlo malo zadužena. Njihov dug čini 101 posto svih prihoda, dok je u SAD-u 140 posto, a u Velikoj Britaniji visokih 172 posto. Zbog toga su njemačke kompanije manje izložene prema kreditnim rizicima koji su zbog kreditne krize ovih dana povećani. Francuska poduzeća puno više ovise o kreditiranju, te su ih novi, postroženi uvjeti kreditiranja zatekli nespremne. No, nisu samo poduzeća upitna, procjenjuje se da će francuske banke zbog svoje izloženosti prema SAD-u izgubiti ove godine oko 20 milijardi dolara. Za razliku od Njemačke, Francuska nema toliko manevarskog prostora u fiskalnoj politici čime će državni intervencionizam biti dodatno otežan. Proračunski deficit će ove godine najvjerojatnije probiti dozvoljenih 3 posto BDP-a.

Europska središnja banka je na prošlotjednoj sjednici ostavila kamatnu stopu na euro na dosadašnjih 4,25 posto. Međutim, predsjednik ESB Trichet je na tiskovnoj konferenciji održanoj nakon sjednice otvorio mogućnost skorog smanjivanja kamate. Analitičari već za slijedeću sjednicu očekuju smanjivanja kamate za 25 b.p. Trichet je izjavio kako su na posljednjoj sjednici jedino raspravljali da li staviti ili smanjiti kamatnu stopu. Također, predsjednik Europske središnje banke je napomenuo kako oni mogu reagirati i prije slijedeće sjednice, koja je na rasporedu 06. studenog, ukoliko se prilike na financijskom tržištu dodatno pogoršaju. Ukoliko cijena nafte ostane oko 100 dolara ili niže, inflacija u euro zoni bi se mogla do proljeća spustiti na 2 posto, što bi uz usporavanje gospodarskog rasta u Europi, otvorilo vrata za jače spuštanja kamatne stope na euro. Zbog toga je euro pod pritiskom i slabi u odnosu na važnije svjetske valute.