Vrlo zanimljiv tjedan je za nama. Iščekivanje da li će financijski plan američke vlade od 700 milijardi dolara dobiti zeleno svjetlo u Kongresu najviše je utjecalo na međuvalutarna kretanja. Dolar je početkom tjedna pao na 1,4800, no kako se kriza polako širila i na euro zonu, američka valuta je počela jačati do 1,4350. Kako spasonosni financijski plan nije dobio zeleno svjetlo, prvenstveno zahvaljujući republikancima čiji je pripadnik i sam predsjednik SAD-a, investitori su krenuli u takozvana „sigurna utočišta“, kao što su zlato i državne obveznice, jen i švicarac. Kriza nije zaobišla niti Europu. Euro je posrnuo nakon objave vijesti da je belgijsko-nizozemska financijska grupacija Fortis u problemima. Fortis spada među top 20 europskih banaka s više od 85,000 zaposlenih. Vlade tih dviju država su odlučile nacionalizirati navedenu instituciju, po sličnom ključu kao što je to učinila i američka administracija.
Nekako su ekonomski pokazatelji bili čitav tjedan u drugom planu, odnosno tržište nije pokazivalo pretjerane reakcije na njihove objave. Vrijednost indeksa IFO, kojega izračunava ekonomski institut iz Munchena, je tijekom rujna pala na najnižu razinu u posljednjih tri godine od 92,9. Rizik od ulaska gospodarstva euro zone u recesiju povećan je nakon objave indeksa koji mjeri aktivnost u proizvođačkom sektoru. PMI indeks je pao na 45,3 s 47,6. Vrijednost indeksa ispod 50 označava usporavanje gospodarske aktivnosti. Indeks kojim se mjeri aktivnost uslužnog sektora je također ispod vrijednosti 50, te iznosi 48,2.
Iz SAD-a su također stigli nešto lošiji pokazatelji. Narudžbe za dugotrajnom imovinom su tijekom kolovoza smanjene za 4,5 posto na mjesečnoj razini, odnosno za 8,1 posto na godišnjoj razini. Posljednja procjena rasta bruto društvenog proizvoda u SAD-u tijekom drugog kvartala pokazuje rast od 2,8 posto, što je ipak smanjenje od prvotne procijene koja je predviđala rast od 3,3 posto.
Hrvatska narodna banka je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku da se gotovina koju banke drže u blagajni više neće uključivati u sredstva za održavanje kunske obvezne pričuve. Odluka je donesena radi usklađivanja sustava obvezne pričuve s europskom praksom. Na razini bankarskog sustava riječ je o 2,6 milijardi kuna koje će poslovne banke morati supstituirati depozitima kod HNB-a. Odluka je donesena u sjeni preuzimanja INA-e od strane MOL-a. Iz HNB-a su izjavili kako žele da operacija preuzimanja protekne monetarno neutralna, odnosno da razina kuna u sustavu prije i nakon operacije ostane ista. Iz Hrvatske narodne banke su napomenuli da će kroz intervencije na deviznom tržištu kratkoročno osigurati dovoljno kunske likvidnosti da se cjelokupna transakcija bezbolno provede. Zbog čitave operacije je došlo do rasta kamatnih stopa na domaćem tržištu koje su se na kraće rokove približile razini od 9 posto. Povećana potražnja za kunama rezultirala je i blagim slabljenjem eura koji je početkom tjedna vrijedio 7,10 kuna.