Ekonomije dvanaest europskih država koje su ujedinjene pod okriljem monetarne zajednice popularno nazvane Eurozona po prvi puta u dvije godine postojanja idu u istom smjeru, rastućem, čime i kamatna stopa ima priliku da se pomakne sa povijesno niske razine. Upitno je do kada će ovakva vedrina vladati na prostoru Eurozone. Nešto sporiji globalni gospodarski rast, te potreba da se državne financije (budžetski deficit) dvanaestorice stave pod kontrolu zasigurno će podmetnuti klin bržem ekonomskom rastu. Zbog toga neki analitičari smatraju da će Europske centralna banka biti izuzetno oprezna i konzervativna u 2007. godini kada je riječ o kamatnoj politici. Analitičari očekuju da će ECB do kraja godine podignuti kamatu na euro do 3,50 posto (sada je 3,00 posto), nakon čega bi trebala nastati pauza po sistemu - da vidimo što se dogodilo dok smo dizali kamatu. Neki analitičari smatraju da će više kamatne stope još više pogoršati ekonomske razlike koje se pojavljuju među dvanaestoricom. Iz Europske središnje banke su u nekoliko navrata iznijeli svoju zabrinutost zbog neujednačenih stopa gospodarskog rasta i produktivnosti, te stopa inflacije zbog čega je uloga središnje monetarne vlasti Eurozone izuzetno teška. Do sada je kada se podizala kamatna stopa na euro sve išlo izuzetno glatko. ECB je podigla kamatnu stopa za jedan postotni poena, a da nije ugrozila gospodarski rast članica monetarne unije, niti izazvala političke napade vladajućih stranaka u tim državama. Uistinu, gospodarski je rast u prvom kvartalu porastao za 0,6 posto i prvi puta od kraja 2004. godine ekonomije svih 12 država rastu. Naravno najznačajniji faktor koji je stvorio ovu sliku Eurozone je Njemačka, čiji oporavak gospodarstva vuče i ostale države Eurozone posebice Austriju, Belgiju i Nizozemsku. Jača potrošnja stanovništva i zapošljavanje će najvjerojatnije utjecati na nastavak ovog trenda rasta, te analitičari za drugi kvartal očekuju gospodarski rast Eurozone od 0,7 posto. Smanjivanje trgovinskog suficita u Njemačkoj, te pad industrijske proizvodnje naveo je neke analitičare na razmišljanje kako je najveće gospodarstvo Eurozone doseglo svoj vrhunac i da slijedi pad. Ako se tome doda činjenica da se iduće godine podiže stopa poreza na dodanu vrijednost takva razmišljanja nisu sasvim bezazlena. Drugdje u Eurozoni, Italija se bori s prevelikom budžetskom potrošnjom, Portugal s visokom stopom inflacije i niskom stopom proizvodnje, a Španjolska se bori s rastućim cijenama na tržištu nekretnina. Sada na sve to treba staviti Europsku središnju banku koja u posljednjih 12 mjeseci podiže kamatu koja u svakoj državi ima drugačiji utjecaj i posljedice. U svakoj državi je drugačija razina duga, štednja, inflacija, jesu li kamate na kredite fiksne ili varijabilne i još mnogo toga. U svakom slučaju Europska središnja banka ima vrlo tešku ulogu koju za sada uspješno obavlja.