Zbog straha da će američko gospodarstvo značajnije usporiti rast Azija se okreće ka drugim tržištima i tu pronalazi pozitivne signale iz Eurozone. Kako se američka ekonomija "hladi" vidljiv je sve veći apetiti za proizvodima iz Azije d strane Eurozone čije je gospodarstvo na putu oporavka. Eurozonu najviše privlače proizvodi visoke tehnologije, te farmaceutska roba. Japan i Kina za sada uspješno nadomješćuju SAD, a Indija, Malezija, Tajvan, J.Koreja ne osjećaju značajnije posljedice smanjene potražnje SAD za njihovom robom. Ekonomija Eurozone raste po godišnjoj stopi od 3,6 posto u drugom kvartalu što je najsnažniji rast u posljednjih šest godina. Tu je od pomoći i konkurentnost (podcijenjenost) Azijskih valuta što u konačnici otvara vrata azijskim proizvodima za uspješan ulazak na tržište Eurozone. Stručnjaci iz Azijskih banaka se slažu kako je su za Azijske države najvažniji trgovinski partneri Japan, Kina i SAD, dok se Eurozona drži kao svojevrsna "pričuva". Značaj Eurozone među Azijskim izvoznicima dosta varira. Europska unija je u izvozu Indije učestvovala prošle godine sa 21 posto, SAD sa gotovo 16 posto, te ostale Azijske države (bez Japana) sa 26 posto. Ako se pogledaju podaci za prvih šest mjeseci ove godine Europska unija postaje glavni trgovinski partner Maleziji čiji izvoz je u EU povećan za 14 posto, nešto niže nego u Indiju (16,5 posto), no ipak više nego u Kinu (12 posto) i SAD (9 posto). Trgovinska razmjena između Europske Unije i Kine vrijedi više od 200 milijardi eura godišnje, dok je Europa kao izvozna destinacija za Japan i Tajvan u ovome trenutku iza Kine i SAD. Rast ne naftnog izvoza Singapura u Europsku Uniju u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 13 posto, što je značajan pomak s prošlogodišnjih 5,8 posto. Ovdje valja napomenuti i 29 postotni rast izvoza farmaceutske robe iz Singapura u EU. Elektronika je glavni izvozni proizvod Tajvana i sve jača potražnja za osobnim računalima u Eurozoni će rezultirati i povećanjem izvoza. Pored Tajvana tu su svoju priliku vidjeli i ostali. Uvoz Njemačke iz Kine kada se radi o visoko tehnološkoj robi je povećan u prvih šest mjeseci ove godine za 43 posto na 8,9 milijardi eura. Kako je visoko tehnološka roba Japanske proizvodnje izuzetno popularna u najvećem gospodarstvu Eurozone vidi se iz podatka da je izvoz te robe iz Japana u Njemačku narastao za 21 posto. U cijeloj toj priči ne smije se zaboraviti devizno tržište. Podcijenjene Azijske valute svakako pridonose konkurentnosti Azijske robe. Javljaju se i novi momenti. Najavljeno povećanje porezne stope u njemačkoj za tri postotna boda će zasigurno smanjiti potrošnju u Njemačkoj. Sve veći broj kompanija iz Eurozone kupuje poduzeća u Kini, gdje sele svoju proizvodnju i šire konkurentnost u tom dijelu Azije. Izvoz EU u Kinu je u prvih šest mjeseci ove godine povećan za 24 posto.