Rastuća inflacija u SAD mogla bi prisiliti američku središnju banku da nastavi s podizanjem kamatne stope, čak i ukoliko dođe do sporijeg gospodarskog rasta. Suprotno dosadašnjoj dvogodišnjoj praksi koja kaže da dolar jača sa svakim podizanjem kamate, ovaj puta bi se moglo dogoditi upravo suprotno, dolar bi sa svakim podizanjem kamate mogao slabiti. Takozvani "tekući" indeks potrošačkih cijena, iz kojega su izuzete cijene energenata i hrane, narastao je za 0,3 posto. To je treći mjesec zaredom da taj indeks ovako jako raste. Na godišnjoj razini je rast indeksa od 2,4 posto, za 0,1 posto više nego u travnju. Ovako jak podatak vrlo vjerojatno će biti dovoljan razlog da FED nastavi s podizanjem kamate. Rastuće kamatne stope u pravilu jačaju valutu, jer investitori ostvaruju viši prinos na svoje depozite. Ukoliko inflacija bude sve viša, FED će biti primoran nastaviti podizanja kamate, čak i na po cijenu sporijeg gospodarskog rasta. FED je do sada od lipnja 2004. godine na svakoj od svojih sedamnaest sjednica dizao kamatu na dolar. Prema posljednjim analizama gospodarski rast SAD bi nakon rasta od 5,3 posto u prvom kvartalu, tijekom 2006. godine trebalo rasti po 3,5 posto. Investitori upozoravaju da bi viša inflacija mogla imati negativan utjecaj na vrijednost dolara, posebno zbog toga što sadašnji predsjednik FED Ben Bernanke nije stekao potrebnu reputaciju na financijskom tržištu kada je pitanje borbe s inflacijom. Valuta u pravilu gubi na vrijednosti kada se javlja ciklus visoke inflacije, jer visoke cijene smanjuju kupovna moć. Gledjući kroz povijest, dolar je pao za više od 17 posto tijekom četiri godine krajem 70.-tih, kada je inflacija dosegla dvoznamenkastu vrijednost. Brži rast inflacije je također bio jedan od razloga padu dolara od 20 posto u periodu od 1987-1991. godine. Zbog toga će se sve više pozornosti okrenuti sa nominalnih kamatnih stopa na realne kamatne stope. Nominalna kamatna stopa u SAD trenutno iznosi 5,25 posto, u Eurozoni 2,75 posto, u Velikoj Britaniji 4,5 posto i u Japanu 0,25 posto. Ako se ove kamate korigiraju za inflaciju tada realna kamata u SAD iznosi oko 1,25 posto, u eurozoni 0,30 posto, u Velikoj Britaniji 2,3 posto, te u Japanu -0,30 posto. Vidljivo je da je razlika između realne kamate u SAD i Eurozoni nešto manja od jedan posto. Druga stvar koja ukazuje na opasnosti pred kojom se nalazi američka ekonomija je podatak da su prinosi na desetogodišnje državne obveznice pali ispod onih na dvogodišnje papire. Ovaj svojevrsni raritet na tržištu obveznica govori da se investitori plaše da će svako daljnje dizanje kamatne stope na dolar usporiti gospodarski rast SAD. Za sada se očekuje još jedno podizanje kamate na dolar u kolovozu, a do kraja godine se očekuje kamata na dolar od 5,75 posto. Sto se tiče eurzone očekivanja su slična, do kraja godine se očekuje podizanje kamate sa sadašnje razine za barem 50 baznih poena.