Američka inflacija raste po najvišoj godišnjoj stopi u posljednje četiri godine, a dolar je vrlo osjetljiv jer sve veći broj investitora sumnja da će FED ubrzo podignuti kamatu. Sve upućuje na to da investitori polako počinju prihvaćati već prije iznesene stavove Američke središnje banke, koja je naglasila da će sporiji gospodarski rast rezultirati u smanjivanju inflatornih pritisaka, što bi u konačnici trebalo smanjiti potrebu za višom kamatnom stopom na dolar. Na jačanje inflatornih pritisaka u SAD imaju utjecaja i rastuće cijene nekretnina, čiji je rast FED pokušao "ohladiti" višom kamatnom stopom. Takva politika je dovela do manje prodaje stanova/kuća, ali je povećala broj onih koji su počeli tražiti stanove u najam. Efekt je na kraju sličan, viša inflacija uz više kamatne stope. Do sada je viša kamatna stopa bila presudni faktor koji je podržavao američki dolar, te zbog toga većina analitičara očekuje pad dolara ispod 1,30 za euro.Posljednji podatak o godišnjoj stopi tzv. tekuće inflacije u SAD je bio nešto ispod očekivanja, te iznosi 2,7 posto. Sada će Američka središnja banka, pod predsjedanjem g. Bernankea, biti u velikim mukama da dokažu svoju borbu protiv inflacije. Mjesečna razina tekuće inflacije je porasla samo 0,2 posto, nakon što je u posljednja četiri mjeseca rasla po 0,3 posto. Zbog toga analitičari, s manje od 20 posto vjerojatnosti, očekuju podizanje kamate na sljedećoj sjednici FED, 20. rujna. Inače, taj postotak vjerojatnosti je prije desetak dana bio iznad 40 posto.Na posljednjoj sjednici početkom kolovoza, FED je ostavio kamatu na dolar na 5,25 posto, prvi puta nakon sedamnaest uzastopnih podizanja. Analitičari su takvu odluku protumačili kao spremnost FED-a da prihvati nešto višu inflaciju sve dok nije ugrožena ekonomska ekspanzija. Posljednji podaci pokazuju da je američka ekonomija rasla u drugom kvartalu po stopi od 2,5 posto, znatno niže od 5,6 posto koliko je iznosi rast u prvom kvartalu.FED je posljednji puta pauzirao u podizanju ili spuštanju kamate u svibnju 2000. godine, tada je tekuća inflacija iznosila 2,4 posto, dok je gospodarski rast iznosio 6,4 posto. Kamatna stopa na dolar je bila na 6,50 posto. Do prosinca te godine, gospodarski rast je pao na 2,1 posto, dok je tekuća inflacija iznosila 2,6 posto. FED je tada reagirao s dva uzastopna rezanja kamatne stope na dolar, no ti potezi monetarne vlasti SAD su bili bezuspješni jer je krajem prvog kvartala 2001. godine tekuća inflacija narasla na 2,8 posto, a gospodarstvo više nije raslo - nastupila je recesija u ekonomiji. Tada, krajem 2000. i početkom 2001. godine tečaj eura i dolara je bio oko 0,90 dolara za jedan euro. Analitičari se pitaju dali će se ponoviti ovakav ili barem sličan scenarij i ove godine.