- Na slabljenje „zelene valute“ utjecao je i nešto lošiji podatak o broju Amerikanaca koji po prvi puta traže pomoć za nezaposlene. Analitičari ističu da zapošljavanje i dalje ostaje problem američke ekonomije
Američki FED je krajem tjedna iznenadio sve aktere na financijskom tržištu. Američka središnja banka je podignula diskontnu stopu za 25 b.p. Trenutno diskontna stopa iznosi 0,75 posto, a predstavlja trošak kojeg banke moraju platiti ukoliko posuđuju novac od središnje banke. Unatoč tome što su iz sjedišta FED-a izjavili kako ovaj potez nema nikakve veze s početkom zaoštravanja monetarne politike, investitori su krenuli u kupovinu dolara.
On je u odnosu na euro ojačao na 1,3450, najviši tečaj u posljednjih devet mjeseci. U odnosu na kunu dolar je ojačao do 5,40. Rast američke valute zaustavljen je nakon što je obavljen razgovor s njemačkim ministrom financija koji je najavio paket pomoći za Grčku u visini od 25 milijardi eura, nakon čega je dolar oslabio do 1,36, odnosno na kunu do 5,35. i sve dok se taj segment gospodarstva ne oporavi prerano je govoriti o izlasku iz recesije.
Ministarstvo financija se i prošli tjedan nastavilo zaduživati putem aukcija trezorskih zapisa. Ukupno su upisali 200 milijuna kunskih trezorskih zapisa i 20 milijuna eurskih trezorskih zapisa, sve na rok od jedne godine. Prinos na kunske trezorce je ostao isti, 3,50 posto, dok je na one nominirane u eurima pao sa 3,50 na 3,39 posto.
Interes investitora je i ovaj put bio znatno veći, na ponudi je bilo 691 milijun kuna i 41 milijun eura. Trenutno, ukupni kratkoročni dug Ministarstva financija iznosi 13,1 milijardu kuna, odnosno 1,4 milijarde eura. Tečaj eura i kune se nakon gotovo mjesec dana opet vratio ispod 7,30. Neizvjesnost oko modela refinanciranja državnih obveznica koje dospijevaju početkom ožujka (3 milijarde kuna) najveći su razlog jačanja kune.
