Investitori diljem svijeta se suočavaju s prvom ozbiljnijom krizom u posljednjih šest godina kada je došlo do snažnog pada cijena dionica internetskih kompanija. Nakon što su se pojavili prvi gubici u bilancama investicijskih institucija uzrokovani krizom hipotekarnih zajmova u SAD nestalo je likvidnosti na tržištu zbog čega su središnje banke diljem svijeta ubacile oko 300 milijardi dolara svježeg novca. Liberalniji kreditni uvjeti, rast kamatnih stopa, pad vrijednosti nekretnina u SAD rezultirali su sve većim brojem onih koji nisu u mogućnosti ili ne žele vratiti svoje zajmove. Više od 30 firmi koje daju hipotekane zajmove već je propalo, a prema mišljenju predsjednika FED g. Bernankea kriza bi mogla zahvatiti oko 10 posto ukupnog tržišta drugorazrednih zajmova, odnosno oko 100 milijardi dolara. Kako je većina hipotekarnih zajmova plasirana kroz obveznice koje su kupovali investicijski fondovi, banke i mirovinska društva krize se vrlo brzo proširila. Probleme nastale ovom krizom su službeno objavili Bear Sterns, BNP Paribas, njemačka banka IKB, a pitanje je koliko je još neobjavljenih gubitaka u igri. Kriza financijskog tržišta nastala zbog problematičnih drugorazrednih hipotekarnih zajmova u SAD polako ali sigurno se širi po cijelom financijskom svijetu. Iz dana u dan izlaze nove vijesti u kojima pogođene financijske institucije objavljuju svoje gubitke. U takvoj situaciji investitori bježe iz rizičnih plasmana u one relativno sigurnije. Analitičari se slažu da kada se prašina slegne dolar će opet biti na putu prema 1,40, stoga savjetuju da se iskoristi ova kriza i proda američku valutu. Sa druge strane pojavio se FED koji je svojim mjerama pokušao smiriti situaciju. Više nitko nije siguran u to da li će FED podignuti ili spustiti kamatu. Zbog krize koja bi se mogla odraziti na ekonomski rast SAD bilo bi za očekivati spuštanje kamate, ali zbog tržišta rada možda bi ipak mogli podignuti kamatu. Tržište rada, odnosno zapošljavanje, je jedan od razloga zašto FED kontinuirano prati inflaciju i na svakom sastanku spominje inflatorne pritiske. U američkom gospodarstvu su se tijekom ove godine iz mjeseca u mjesec otvarala nova radna mjesta, no analitičari se pitaju do kada će to biti tako. Mjesečno je u prosjeku u SAD ove godine otvoreno 136.400 novih radnih mjesta. Problem je u tome što se broj radnih mjesta koja se odnose na rad na određeno vrijeme iz mjeseca u mjesec smanjuje. To je prvi signal s tržišta rada koji ukazuje na činjenicu da gospodarski rast posustaje, odnosno da nema više potrebe za novom radnom snagom. Slična situacija se dogodila prije osam godina. Tada je krajem 2000. godine broj privremeno zaposlenih radnika počeo smanjivati, a američka ekonomije je ušla u razdoblje recesije. Analitičari ipak ne predviđaju tako crnu budućnost SAD.