Na prošlotjednom zasjedanju operativnog tijela američke centralne banke (FOMC) odlučeno je da kamatna stopa na američki dolar ostaje na dosadašnjoj razini od 1,75%. No promjenjeno je gledište na stanje u ekonomiji s "daljnja ekonomska slabost" na "neutralan rast". Budući da je ovakva odluka bila očekivana, reakcija tržišta je bila neznatna. Sada je situacija slijedeća, tržište očekuje podizanje kamatnih stopa sredinom ove godine. No, da stvar ne bude sasvim sigurna pobrinuo se FOMC u izjavi sa sjednice gdje je naglašeno da usprkos jačanju potražnje u proteklim mjesecima još uvijek ovaj prijeko potreban elemenat gospodarske ekspanzije ne pokazuje duži trend oporavka. Samim time postavlja se pitanje kada će doći do povećanja kamatnih stopa i za koliko će biti povećane. Posljednji puta FED je podizao kamatne stope u periodu od sredine 1999. do sredine 2000. godine, ukupno šest puta i to za 2.75 postotna poena. Tada je kamata iznosila 6,50%. Sva osim jednog su bila povećanja za 0,25 postotna poena. Za razliku od prethodnog, samo tri od 11 smanjenja kamata prošle godine su bila za 0,25, dok je ostalih osam bilo za 0,50 postotnih poena. Ako je moguće izvući neko pravilo kada je riječ o kamatnoj politici FED-a tada je sasvim sigurno da u trenucima pada ekonomske aktivnosti FED puno brže i drastičnije reagira smanjivanjem kamatnih stopa, nego kada je slučaj gospodarskog rasta kada su kamatne stope rasle znatno blažim tempom. Anketa provedena među 24 najveća trgovca državnim obveznicama pokazala je da svi očekuju na idućem zasjedanju FOMC-a, 07.svibnja, zadržavanje kamata na današnjoj razini, dok njih 14 očekuje podizanje kamata na sjednici koja će biti održana 26.lipnja. Analitičari predviđaju kako će FED provoditi neutralnu politiku kamatnih stopa, drugim rječima, neće prejako stiskati pedalu rasta i ekspanzije ekonomije, niti će prejako stiskati kočnicu gospodarskog razvoja. "Donja granica gospodarskog ciklusa Eurozone sada je iza nas, a Europljani mogu očekivati da će se oporavak ubrzati u drugoj polovini godine", izjavio je Otmar Issing glavni ekonomist Europske centralne banke na sastanku odbora za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta. Analitičari su Issingovu izjavu prokomentirali kao naznaku da će ECB slijediti poteze američkih Federalnih rezervi kako bi započela s podizanjem kamatnih stopa. Međutim, kao što se to dogodilo i s prošlogodišnjim smanjenjem kamatnih stopa, ECB će vjerojatno zaostajati za Amerikancima. Issing je također naglasio kako inflatorni rizici nisu problem, te je dodao kako europski oporavak neće ovisiti o američkome, već će se temeljiti na snažnoj domaćoj potražnji potaknutoj rastom raspoloživih prihoda kojeg će uzrokovati smanjenje inflacije. No, prema posljednjim podacima iz Njemačke, najvećeg gospodarstva Eurozone, došlo je tijekom ožujka do porasta inflacije. Najveći uzrok tome je porast cijene energenata (loživog ulja i motornog benzina) usljed povećanja cijene nafte na 25$ za barel (barel=163 litre), što predstavlja najvišu cijenu u posljednjih šest mjeseci. Zbog istog razloga je došlo do povećanja cijena i u Italiji, koja zajedno s Njemačkom čini gotovo pola gospodarske aktivnosti Eurozone. Nakon ovih podataka uvelike su smanjena očekivanja o brzom padu inflacije u regiji ispod razine od 2% koliko planira i cilja ECB. Stoga analitičari očekuju povećanje kamata na euro usljed inflatornog pritiska u drugoj polovici ove godine. Sa stajališta tehničke analize otpor, odnosno podrška se nalazi na razini: EURUSD 0.8805-0.8715; USDCHF 1.6700-1.6560; EURCHF 1.4650-1.4515; EURGBP 0.6190-0.6105.