16.11.2006.
Fiskalni prihodi rastu
Ova godina predstavlja za države Eurozone pravu renesansu kada je riječ o fiskalnim prihodima. Većina država uživa u blagodatima rastućih fiskalnih prihoda što ujedno predstavlja i svojevrstan test za njih - da li započeti sa smanjivanjem deficitarnih proračuna ili još malo uživati u većoj potrošnji. Iznenađujuće dobri fiskalni prihodi daju vjetar u leđa vladama Njemačke, Francuske i Italije, koji su svih ovih godina slovile kao najveći prijestupnici regulativa EU o dozvoljenom deficitu i razini javnog duga. Naime, država smije imati proračunski deficit do visine 3 posto GDP, odnosno javni dug ne smije prelaziti 60 posto GDP. Zbog tih fiskalnih pravila, euro je čitavo vrijeme bio pod određenim pritiskom. Sada postoji mogućnost da navedena trojka malo popravi "krvnu sliku" državnih financija. Njemačka, Francuska i Italija tri najveće ekonomije Eurozone, nisu se odlučile da deficite vrate smanjivanjem javne potrošnje, već su odlučili da će manjak prihoda nadoknaditi višim poreznim stopama. Jači gospodarski rast povećao je fiskane prihode u Italiji u prvih šest mjeseci za 12,3 posto, čime će se smanjiti budžetski deficit za mizernih 0,1 posto. Za usporedbu, njemački fiskalni prihodi su povećani za 9,5 posto, no budžetski deficit će na kraju godine biti manji za 0,5 posto, te će iznositi 2,8 posto GDP. Rim, koji mora u 2007. godini staviti svoje državne financije u okvire dozvoljene regulativom EU, je već smanjio iznos koji je bio planiran za "uštedjeti" iduće godine sa 35 na 30 milijardi eura i to prvenstveno zbog političkih pritisaka koalicijskih partnera. Naravno ovakva odluka nije naišla na odobravanje čelnika Europske centralne banke. Član Izvršnog odbora ECB Bini je kritizirao ovakvu odluku premijera Romana Prodija, naglasivši da je smanjivanje deficita potrebno učiniti odmah. Ekonomisti smatraju kako nije bitno koliko će se uštedjeti već je bitnije gdje se, odnosno, na čemu se štedi. Ekonomisti upozoravaju i na vrlo visoki, drugi po visini u Europi, javni dug Italije koji je iznad 100 posto GDP. Unatoč svemu Italija i dalje planira u 2007. smanjiti fiskalni deficit sa sadašnjih 4 posto na 2,8 posto GDP. Najveći rizik od vodeće trojke Eurozone nosi Francuska. Tamo se početkom iduće godine trebaju održati predsjednički izbori. Francuska još uvijek "radi" na proračunu za 2007. godinu. U planu imaju smanjivanje deficita na 2,5 posto GDP, sa ovogodišnjih 2,8 posto. To je još uvijek manje od propisanih 0,5 posto koliko stoji u Sporazumu o stabilnosti i rastu. Da je predizborno vrijeme vidi se i u najavi premijera Francuske Dominiqua de Villepina da će država isplatiti dodatne bonuse radnicima s nižim primanjima kako bi lakše podnjeli rastuće cijene energenata.