Napetosti na Bliskom istoku, rastuće cijene nafte i turbulentna burzovna kretanja obilježje su današnjeg financijskog tržišta. Investitori su ovaj put ostali pomalo zatečeni, švicarski franak u ovim uvjetima nije opravdao dosadašnju ulogu "sigurne luke". Upravo suprotno, švicarska valuta je uz japanski jen jedna od valuta s najslabijim učinkom u proteklim mjesecima. Sve je više onih koji smatraju da na prvu pojavu političkih ili financijskih nemira investitori više ne trče u zagrljaj sigurne valute, već svoj investirani novac povlače na domaće tržište. Nemiri na Bliskom istoku, napetosti oko nuklearnog programa u Iranu, nedavna testiranja projektila u Sjevernoj Koreji potvrdila su sve veću averziju investitora prema geopolitičkim rizicima. To se donekle može zahvaliti činjenici da je sve više imovine povjereno upravljanju tzv. "hedge" fondovima, koji uz pomoć matematičkih modela i elektronskim putem u vrlo kratkom roku svode rizik na najmanju moguću mjeru. Zbog toga i švicarski franak gubi na značaju. Nekada je franak tradicionalno imao ulogu "sigurne luke" zbog neutralnosti Švicarske i stabilnog bankarskog sustava. Na primjer, franak je ostavrio dnevni rast od 2,8 posto u odnosu na dolar nakon napada na SAD, 11. rujna 2001. godine. Franak je također privukao dosta investitora tijekom ožujka 2003. godine kada su koalicijske snage napale Irak. Ovih dana investitori su povjerenje dali zlatu i američkim državnim obveznicama čime je dodatno pojačan pritisak na švicarski franak, posebice u odnosu na dolar koji je na višemjesečnom maksimumu u odnosu na švicarsku valutu. Ipak, ako se pogleda početak godine franak je u plusu od 5 posto u odnosu na dolar te se trguje oko 1,23, što je daleko ispoda maksimalne vrijednosti u svibnju od 1,1950. Ovo jačanje franka je najvjerojatnije posljedica globalnog slabljenja dolara, koje je povezano sa kamatnim stopama, odnosno s očekivanjem tržišta da je FED pri kraju s podizanjem kamate. Kamatna stopa na franak je prošli mjesec podignuta za 25 b.p. na 1,50, no to je još uvijek nakon Japana (0,25%) najniža kamata među državama grupe G10. Inače, kamatne stope su još uvijek glavni pokretač međuvalutarnih tečajeva. Prošli tjedan je Europska središnja banka podigla kamatu za 25 b.p. na 3,00 posto. Glavni razlog za podizanje kamate su rastuće cijene energenata koje direktno povećavaju inflatorne pritiske. Iz istih razloga je i Bank of England podigla kamatnu stopu na funtu, po prvi puta u 12 mjeseci, i to također za 25 baznih bodova, na 4,75 posto.