Franak opet ojačao

Švedska središnja banka, Riksbank, na prošlotjednoj je sjednici podigla kamatnu stopu na krunu za 25 b.p. na 1,50  posto. Najavljeno je novo podizanje kamate, budući da iskorištenost proizvodnih kapaciteta i plaće rastu, što lagano pojačava inflatorne pritiske. Kruna je na euro ojačala sa 8,79 na 8,70, odnosno na kunu sa 0,8430 na 0,8520. 

Stopa inflacije u Engleskoj je i dalje znatno viša od one koju Bank of England smatra prihvatljivom. Prema posljednjim podacima, objavljenima prošli tjedan, rast cijena na godišnjoj razini iznosi 4,00 posto, što je dvostruko više od ciljanih 2,00 posto. Očekivanja o skorom podizanju kamate na funtu su glavni pokretač jačanja funte, koja je u odnosu na euro ojačala sa 0,8450 na 0,8350. Preračunato u kune, funta je ojačala sa 8,77 na 8,87. 

Švicarski franak se opet našao u ulozi „sigurnog utočišta“. Politički nemiri koji su se sa sjevera Afrike prelili na Bliski Istok uvelike su utjecali na jačanje franka. On je u odnosu na euro ojačao sa 1,3150 na 1,29, odnosno na kunu sa 5,6350 na 5,7450. 

Najznačajniji valutni par, euro i američki dolar, su se tijekom prošlog tjedna trgovali unutar tehničke razine podrške, odnosno otpora, od 1,3480 do 1,3630. Američki dolar se u odnosu na kunu kretao unutar uskog raspona od 5,45 do 5,50. 

Na domaćem tržištu, uravnotežena ponuda i potražnja rezultirala je stabilnim trgovanjem eura za kunu oko razine 7,4100. 

Ministarstvo financija je na prošlotjednoj aukciji trezorskih zapisa prikupilo 761 milijun kuna i 19,7 milijuna eura (plativih u kunama). Prinos na kunski trezorski zapis s dospijećem od jedne godine je pao 5 b.p. na 3,95 posto. Prinos na valutni trezorac je ostao nepromijenjen na 2,90 posto.