Predsjednik Europske centralne banke dr. Willem F. Duisenberg najavio je ostavku i time prekinuo višemjesečne špekulacije oko njegovog odlaska. "Gospodin Euro", kako je sam sebe nazvao, izjavio je na prošlotjednoj sjednici ECB-a održanoj u Maastrichtu da odlazi s mjesta predsjednika tri godine prije kraja mandata, na svoj 68. rođendan kojega će proslaviti 09. srpnja 2003. godine. Upitan zašto je tako rano najavio ostavku odgovorio je kako je to bilo u interesu javnosti i za sprečavanje širenja špekulacija, a s obzirom da je već prije u nekoliko navrata izjavio da neće odraditi u popunosti osmogodišnji mandat ovakva odluka bila je i očekivana. Od prvih dana mandata uz Duisenbergove izjave povezuje se i poražavajući pad eura od preko 30 posto. Mnogi mu prigovaraju kako nije bio vješt centralni bankar. Među izjavama koje analitičari posebno ističu, a koje su pridonjele smanjenju kredibiliteta ECB-a i eura su izjava nakon što je ECB smanjila kamatne stope, kako neće biti daljnjeg smanjivanja, te izjava u kojoj je prekršio glavno pravilo i alat centralnih bankara rekavši kako ECB neće intervenirati na deviznom tržištu kako bi spriječila pad eura. No unatoč tomu Duisenberg će ući u povijest kao prvi predsjednik Europske centralne banke. Kao najozbiljniji kandidat za nasljednika spominje se guverner francuske centralne banke Jean-Claude Trichet. Na istoj sjednici ECB je odlučila ostaviti kamatne stope za euro na dosadašnjoj razini 3,25. Naime, takva odluka je bila očekivana, posebice nakon podataka da uslužni sektor koji dominira europskim gospodarstvom bilježi rast u siječnju nakon četiri mjeseca pada, te da je zaustavljen pad u industrijskom sektoru. Ovi ekonomski pokazatelji sugeriraju kako je europska ekonomija na izlazu iz krize. Model koji koristi Europska komisija pri predviđanju rasta bruto društvenog proizvoda pokazuje da će gospodarstvo dvanaestorice bilježiti umjeren rast u prvom kvartalu ove godine i to između 0,1 - 0,4 posto. Ovom optimizmu pridodalo se je i njemačko Ministarstvo financija, koje predviđa rast njemačkog gospodarstva od 0,75% i to nakon objave podatka o industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj koja je narasla više nego je tržište očekivalo. Industrijska proizvodnja u prosincu narasla je za 1,9%, dok su analitičari predviđali rast od 0,2%. Ako se ovom podatku pridoda i rast tvorničkih narudžbi od 5% u prosincu može se reći kako njemački optimizam ima pokrića. No, slika još uvijek nije tako sjajna jer je nezaposlenost još uvijek nerješivi problem Njemačke. U siječnju broj nezaposlenih popeo se u protekle dvije godine na rekordnih 4,289 milijuna ili s 9,6 na 10,4%. Većina analitičara smatra da je očekivani rast gospodarstva u Njemačkoj premali i prespor da bi imao većeg utjecaja na smanjenje nezaposlenosti, te da se oporavak u zapošljavanju može očekivati tek u trećem kvartalu ove godine u razdoblju kada će se održati savezni izbori. To svakako ne ide u prilog današnjem kancelaru Schroederu koji je najavio za svog mandata smanjenje nezaposlenosti na 3,5 milijuna. Mnogi ekonomski stručnjaci zagovaraju stav kako bi Njemačka trebala smanjiti benificije koje sada uživaju nezaposleni kako bi ih se natjeralo da prihvaćaju i manje plaćene poslove, ali na ovo osjetljivo pitanje reforme tržišta radne snage ipak će se morati pričekati izborne rezultate. Zanimljiva je konstatacija njemačkog nezavisnog analitičara Horsta Siberta koji je izjavio kako su njemački poslodavci jednako brzo davali otkaze kao i kolege u SAD-u, no kada je trebalo doći do ponovnog zapošljavanja to nije bio slučaj. Hrvatska kuna nakon što je gubila na vrijednosti tijekom prošlog mjeseca i dostigla tečaj za euro od 7,60 sada ponovno jača i za očekivati je da će se vrlo brzo naći na razini ispod 7,50 kuna za euro s mogućnošću da testira i 7,45.