Da bi osiguratelj imao pravo na regres od svog osiguranika zbog tehničke neispravnosti vozila, potrebno je da je upravo ta neispravnost dovela do nezgode i štete
„Vozio sam u gradu u koloni i otklizao na vozilo ispred sebe, koje se naglo zaustavilo jer je pješak pretrčavao cestu. Padala je sitna kišica i cesta je bila skliska. Vozilo mi je bilo par dana neregistrirano, jer nije prošlo na tehničkom pregledu, pošto je kontrolor ustvrdio da imam „ćelave“ gume i da nije tehnički ispravno, pa me vratio s pregleda. Policija je izvršila uviđaj i također konstatirala da su mi gume istrošene i da je zbog toga došlo do nezgode. Hoće li moj osiguratelj od mene tražiti regres štete koju sam prouzročio vozilu ispred sebe?“,L.E.
U Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, u čl. 24., navedeni su slučajevi u kojima osigurani vozač, koji skrivi štetu vozilom, gubi osigurateljnu zaštitu iz ugovora o osiguranju, što znači da će njegov osiguratelj platiti štetu oštećenoj osobi i tražiti povrat (regres) isplaćenog iznosa od svog osiguranika. Među tim slučajevima jeste i tehnička neispravnost vozila (st.1., t. 6. spomenutog članka). No, da bi osiguratelj imao pravo na regres od svog osiguranika zbog tehničke neispravnosti vozila, potrebno je da je upravo ta neispravnost dovela do nezgode i štete (dakle, da između tehničke neispravnosti i nastanka nezgode postoji uzročna veza) i da osiguratelj dokaže da postoji takva uzročna veza (teret dokaza je na osiguratelju), te da je osiguranik znao za tehničku neispravnost. Činjenica da je upravo zbog „ćelavih“ guma vozač vraćen s tehničkog pregleda olakšava posao osiguratelju, jer je to jedan od indicija da su upravo takve gume dovele do proklizavanja na mokroj prometnici i da je osiguranik znao da mu je vozilo tehnički neispravno. Dakle, velika je vjerojatnost da će osiguratelj ići u regres prema L.E.-u, u okviru isplaćene odštete oštećenom vlasniku vozila, uvećane za kamate i troškove.
