Kakav tjedan na deviznom tržištu. Britanska funta nakon što je pala na najniži tečaj u odnosu na dolar u posljednje 23 godine, krajem tjedna se uspjela malo oporaviti i to prvenstveno zbog najave da bi se o njenom padu moglo raspravljati na sljedećoj sjednici grupe G7. Funta je drastično pala u odnosu na dolar zbog straha investitora da bi financijski sektor mogao biti u puno većim problemima nego što se to ispočetka mislilo. Vrijednost funte je pala sa 1,4900 na 1,3620 dolara za funtu, da bi se do kraja tjedna uspjela vratiti na 1,40. U odnosu na euro funta je ipak manje pala, sa 0,8950 na 0,9450.

Funta je čitav tjedan bila pod pritiskom jer investitori nisu sigurni da će vladin paket  mjera pomoći britanskim bankama biti dovoljan i učinkovit. Najveći pad je uslijedio nakon što je dionica Barclays banke pala za gotovo 30 posto, na najnižu razinu u posljednje 24 godine zbog činjenice da bi navedena banka zbog nedostatka kapitala mogla biti nacionalizirana.

Britanska funta se malo oporavila nakon što je najavljeno da će na slijedećoj sjednici ministara financija grupe G7 pad funte biti na dnevnom redu, jer njen pad ima veliki utjecaj na Europu. Napomenuto je da trenutno nema potrebe za usmenim intervencijama na deviznom tržištu, kojima se ponekad znaju poslužiti čelnici monetarnih vlasti kako bi utjecali na međuvalutarna kretanja. Prošle godine britanska funta je pala u odnosu na dolar za 30 posto, euro 20 posto,te japanski jen 40 posto.

Podrška funti stigla je i s druge strane La Manchea. Francuska ministrica gospodarstva Lagarde je izjavila kako bi Britanija trebala više učiniti za oporavak funte. Unatoč svim tim pokušajima funta će se vrlo teško oporaviti. Bruto društveni proizvod je u zadnjem kvartalu prošle godine u Velikoj Britaniji pao za 1,50 posto, dok na godišnjoj razini pad iznosi 1,80 posto, čime je zadovoljena forma o službenom proglašenju recesije u Velikoj Britaniji.

Na domaćem tržištu kuna je u odnosu na euro izgubila na vrijednosti. Nakon što je prošlu srijedu Hrvatska narodna banka odbila svih 6,6 milijardi kuna koje su banke htjele posuditi od centralne banke kamatna stopa je na kunu skočila iznad 10 posto. U prijašnjim situacijama to je bilo dovoljno da se zaustavi daljnje jačanje eura. Ipak, ovaj put se to nije dogodilo.

Devizno tržište je zahvatili nervoza i kuna je kliznula u odnosu na euro do 7,50. Kako bi zaustavila daljnji pad kune Hrvatska narodna banka je intervenirala na deviznom tržištu prodajom eura poslovnim bankama. Ukupno je prodano 328 milijuna eura po prosječnom tečaju za euro od 7,4010. Na taj način je HNB povukao dodatne 2,4 milijarde kuna, zbog čega su kamatne stope na kratkoročne međubankarske pozajmice skočile iznad 15 posto. Stabilnost tečaja ostaje i dalje prioritet HNB-a.