Prema privremenim, nerevidiranim podacima za prvi kvartal bankarski sektor i dalje ostvaruje zavidne rezultate. Ukupna dobit banaka prije oporezivanja je u tom periodu iznosila 1,4 milijarde kuna. U postocima rast dobiti iznosi 6,7 posto. Ako se u obzir uzme stopa inflacije onda je realno dobit banaka  stagnirala. Kao i prijašnjih godina po dobiti se izdvajaju dvije najveće banke u Hrvatskoj, Zagrebačka banka s 462 milijuna kuna dobiti, te Privredna banka s 255 milijuna kuna dobiti. Ove dvije banke čine oko 50 posto dobiti cjelokupnog bankarskog sektora. Nakon ovog dvojca slijede Erste & Steiermarkische banka (203 milijuna kuna), Raiffeisen banka (134), Societe Generale – Splitska banka (105) i Hypo Alpe-Adria banka (88). U odnosu na prošlogodišnji prvi kvartal dobit banaka je veća za 90 milijuna kuna. Od većih banaka samo su dvije banke ostvarile manju dobit u ovom kvartalu u odnosu na prošlogodišnji; to su bile Privredna banka koja je prošle godine u prvom kvartalu ostvarila dobitak od 343 milijuna kuna, te Raiffeisen banka s 165 milijuna kuna. Od 32 banke njih četiri su ostvarile gubitak, Banka Kovanica, Nava banka, Primorska banka i Veneto banka.
Aktiva bankarskog sektora je u prva tri mjeseca ove godine ostala na gotovo istoj razini od nekih 345 milijardi kuna. Od 32 poslovne banke u Hrvatskoj njih devetnaest je zabilježilo pad aktive. Zanimljivo je uočiti da se aktiva dvije najveće banke u Hrvatskoj nije mijenjala u odnosu na razinu od kraja 2007. godine. Zagrebačka banka ima aktivu od 80 milijardi kuna, a Privredna banka 61 milijardu kuna. Ove dvije banke čine 40 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. Šest najvećih banaka po aktivi u Hrvatskoj čine gotovo 70 posto ukupne aktive sustava. U prva tri mjeseca od većih banaka rast aktive je ostvarila Erste & Steiermarkische banka od 3,9 posto, Societe Generale – Splitska banka od 2,4 posto i Raiffeisen banka  rastom aktive od 1,8 posto.
U prvom kvartalu osnovni kapital su povećale Raiffeisen banka za 1,5 milijardi kuna, Erste & Steiermarkische banka za 800 milijuna kuna, Societe Generale – Splitska banka za 290 milijuna kuna i OTP Banka Hrvatska za 220 milijuna kuna.
Skromnim rastom dobiti i zaustavljenim rastom aktive najviše može biti zadovoljna Hrvatska narodna banka, čije mjere monetarne politike polako, ali sigurno daju rezultata. HNB je propisala upis obveznih blagajničkih zapisa za svaki mjesečni rast plasmana veći od 1 posto. Godišnji prinos na te blagajničke zapise iznosi 0,25 posto. Pored ove mjere, HNB je poskupila direktno zaduživanje domaćih banaka u inozemstvu.