Hrvatska kuna načudnovatija je valuta na kugli zemaljskoj. Ni za glavu, ni za rep. Za razliku od svih prijašnjih godina, kuna je u proljeće dobivala na vrijednosti, a zatim u ljeto gubila na vrijednosti. To je upravo obrnuto od onoga kako se uobičajeno kuna ponašala u "normalnim" vremenima. Ove godine, kada je turistička žetva najbolja u proteklih deset godina, kada su devizne rezerve Hrvatske najviše od početka postojanja, kuna prolazi kroz zapreke tražeći svoje mjesto. Hrvatsko je tržište maleno i stoga svaka veća transakcija poremeti ustaljene tokove. Na tako malom tržištu lako je utjecati na tečaj, ako si centralna banka. Upravo je to cijelo vrijeme činila Hrvatska narodna banka. Međutim, način na koji je to činila, u najmanju je ruku čudan. Kontradiktornosti u postupcima domaće centralne banke u posljednjih šest mjeseci pokazuju da HNB nema promišljenu politiku već da vrlo često demantira sama sebe, te još nešto, da preferira jaku kunu i time ide na ruku uvoznicima, a izvoznicima je manje-više maćeha iz dječjih priča. Da se ne zaboravi, HNB je ove godine intervenirala krajem veljače kada se tečaj njemačke marke u odnosu na kunu približio razini 4 kune za marku ali kada nije bilo većih pomaka tečaja već je on vrlo sporo klizio. Intervencija nije bila baš uspješna jer je HNB prodala samo 17 milijuna eura na toj razini (što potvrđuje da nije bilo potrebe za intervencijom), ali je pokazala bankama da "brani" razinu od 4 kune za marku. Banke su shvatile signal te su počele ubrzo rasprodavati svoje devize i kupovati kune. Istovremeno, "država" se zaduživala u inozemstvu te je ogromni devizni priljev u vrlo kratkom vremenu ušao na malo hrvatsko devizno tržište. Tečaj kune je ubrzano jačao, a HNB se manje-više oglušivala na upozorenja iz banaka i gospodarstva te je intervenirala dva puta s vrlo malim iznosima uglavnom odbijajući ponude banaka za prodaju deviza. Iza svake takve intervencije tečaj je ubrzavao pa je dodirnuo razinu blizu 3,60 kuna za 1 njemačku marku u drugoj dekadi srpnja. Hrvatska narodna banka stajala je po strani govoreći da je njen zadatak čuvati stabilnost cijena, a ne braniti tečaj. Prisjetimo se, u to doba je INA podignula cijene za svoje proizvode, jednako kao i Hrvatski telekom. Točno kad je kuna bila najjača. Cijene su se destabilizirale upravo onda kada su najmanje trebale što je u suprotnosti s onim što je centralna banka govorila. Nakon toga uslijedila je nova pogreška , sada od Ministarstva financija koje je spustilo kamatne stope na svoje blagajničke zapise na svega 4% (uz odobravanje HNB). Oni koji pažljivo prate tržište, odmah su izračunali da je sada prilika kupiti eure i oročiti ih uz 4,3%. Sve je više bilo kupaca deviza, a mnoge banke su špekulirale pa su se našle na pogrešnoj strani s manjkom deviza. Njihove kupovine pokrenule su lavinu te je kuna počela gubiti na vrijednosti, a devize su postale vrlo tražene.A onda je HNB opet intervenirala na tržištu, ne više aukcijom, već objavom: Prodajemo eure po 7,50 kuna, onda kada se međubankarska trgovina odvijala po 7,70 kuna za euro. Do tada je HNB raspisivala aukcije i svi koji su htjeli "proći" morali su nuditi tržišne cijene. Ovaj izuzetak pokazuje da domaća centralna banka preferira jaku kunu (iako joj prema zakonu to nije zadatak i ne smije imati preferencija). Jednako tako, ovo pokazuje i odnos "države" prema izvoznicima koji bi se mogao svesti na: Ostvarujte devize i prodajte ih jeftino. Stoga je nezahvalno prognozirati što će se dogoditi s tečajem kune kada HNB intervenira i kad treba i kad ne treba i kad je pod pritiskom i kad nije. Intervenira i nakon izjave njenog guvernera koji je samo dva mjeseca ranije (kada je kuna ubrzano jačala) izjavio da HNB nema namjeru intervenirati i da to nije njena zadaća. Kada je kuna počela gubiti na vrijednosti HNB je dva puta intervenirala. Usprkos izjavama vlastitog šefa. Ipak, sezona još uvijek traje, mjenjački priljev je ove godine makar 20% veći nego prošle godine, HNB je nadodala deviza u portfelje kontinentalnih banaka, mnoga su poduzeća već kupila devize koje će trošiti naknadno. Zato se može predvdjeti da će kuna opet ojačati, a po svemu sudeći, centralna banka tada neće intervenirati. HNB voli uvoznike.