Sva živa bića, pa tako i čovjek, stalno su pod utjecajem vanjske sredine. Sada je jaka zima, a ljeti je vruće. Neki piju puno tekućine, neki ne. Ljudi se hrane na različite načine, različito se ponašaju, spavaju, dišu itd.
No, da bi organizam mogao raditi optimalno, treba se prilagođavati svim tim vanjskim djelovanjima i osigurati one vrijednosti koje će omogućiti normalan rad stanica, tkiva, organa i cijelog organizma.
Te vrijednosti trebaju biti konstanta i takve se vrijednosti nazivaju homeostaze. Za održavanje takvog stanja postoji niz mehanizama koji u konačnici imaju ulogu osigurati adekvatnu sredinu za odvijanje svih vitalnih funkcija organizma.
Kao prvu homeostazu spomenut ćemo fiziološku razinu kisika i ugljičnog dioksida. Za život je potrebno uvijek imati dovoljnu razinu kisika u organizmu. U protivnom stradaju organi, prvenstveno mozak.
Druga je dostatna cirkulacija krvi koja između ostalog ima ulogu da prenosi kisik i hranjive supstance u stanice te da odvode produkte metabolizma i ugljični dioksid do onih organa koji to izbacuju u vanjsku sredinu. To su pluća, bubrezi, jetra, koža i probavni sustav. Da bi se to omogućilo, organizam pomoću srca uz kontrolirani krvni tlak stalno održava tu funkciju. U isto vrijeme preko bubrega se izbacuju nepotrebni i štetni produkti metabolizma, regulira se razina minerala u krvi i održava se kiselolužnata sredina. Bubrezi, između ostalog, služe i kao složen mehanizam održavanja količine tekućine u tijelu. Kada netko popije više tekućine, bubrezi višak tekućine izbacuju van, a ako nema dovoljno tekućine, onda istu zadržavaju, a mi to vidimo tako da je urin gušći, jače obojen, a količina urina je manja. Bubrezi reguliraju i razinu minerala bez kojih bi život stanica bio ugrožen.
Nakon unosa hrane u organizam te prolaska kroz probavni sustav, hranjive tvari idu preko krvi do stanica, a preostali sadržaj putem stolice izbacuje se iz organizma. U slučaju neadekvatne stolice, u organizmu se talože štetne tvari koji dovode do poremećaja unutarnjeg stanja koji se može manifestirati na probavnom sustavu, glavoboljama i općem stanju organizma.
Takvih homeostaza ima još dosta, no mi smo spomenuli samo neke. U regulaciji svega toga sudjeluju još i hormoni i živčani sustav.
Da bi mogli pomoći našem organizmu da što lakše održava homeostaze kao uvjet života, mi s naše strane trebamo, a što smo u više navrata govorili, unositi dovoljno tekućine, adekvatnu prehranu, kvalitetno disati i kretati se. Smatram da to i nije tako teško, a zauzvrat će se naš organizam na najbolji način boriti za naše zdravlje.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
