Sve više i više smo svjedoci zdravstvenih problema koji nastaju zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane. Samo prošle godine u Hrvatskoj je prijavljeno 24.000 slučaja trovanja hranom. O onim slučajevima koji nisu prijavljeni da i ne govorimo. Danas ćemo govoriti o trovanju hranom gdje su uzročnici mikroorganizmi (bakterije). To su zarazne bolesti koje se prenose hranom, a mogu ugroziti milijune ljudi u svijetu. Ovdje ćemo govoriti o onim vrstama zaraznih bolesti koje su karakteristične za europsko podneblje. Među vodećim uzročnicima koji su odgovorni za trovanje hranom su grupe stafilokokoknih bakterija, zatim grupa Salmonela, Shigella, Campylobacter, Echerichia coli.
Što se tiče simptoma trovanja hranom, oni mogu biti jako blagi (a nekad i nema simptoma) do teških i vrlo teških kod kojih se javljaju proljevi, krv u stolici, povraćanje, grčevi, visoka temperatura, opća slabost, mučnina, glavobolje i teški znaci gubitka tekućine u organizmu.
Kada su u pitanju alimentarne intoksikacije (trovanje hranom), onda treba reći da su tome podložni svi, od malih beba pa do starije populacije. Kod djece treba biti oprezniji i po potrebi brže reagirati i poduzeti sve u zdravstvenim institucijama. Kod odraslih ljudi se uglavnom radi o blažim oblicima bolesti, koji sami nestaju za nekoliko dana. I kod odraslih treba paziti da se simptomi ne pojačavaju, u kojem slučaju se treba javiti liječniku. Treba naglasiti i da ako simptomi nisu jaki, ali traju više od sedam dana, da se isto tako treba javiti liječniku. U slučaju da se simptomi pojave kod više ljudi koji su zajednički koristili hranu u nekom objektu ili u kući, potrebno je odmah to prijaviti medicinskim vlastima da bi se na vrijeme mogli utvrditi i ukloniti uzročnici alimentarne epidemije.
Liječenje se uglavnom sastoji od kontrole i održavanja mineralnog statusa organizma i adekvatne hidratacije pacijenta. Ako pacijent nije u mogućnosti tekućinu uzimati na usta, onda se ordiniraju infuzije (fiziološka otopina).
Kada je u pitanju trovanje hranom, najvažnija je prevencija. A to je ono što manje više svi znamo, ali se ne pridržavamo osnovnih pravila:
– da peremo ruke prije pripreme i konzumacije jela i pića,
– da peremo voće i povrće,
– da dobro termički obradimo hranu (meso, perad, jaja),
– da odvajamo površinu pripreme mesa i voća i povrća,
– da izbjegavamo konzumaciju hrane na onim mjestima koja ne udovoljavaju osnovnim higijenskim uvjetima
Hranu treba oprati, termički obraditi i, ako se odmah ne konzumira, ohladiti u hladnjaku na 5 stupnjeva celzijusa.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
