• Ministarstvo financija se nastavilo zaduživati putem trezorskih zapisa. Investitori su upisali 36 milijuna eura valutnih „trezoraca“ uz godišnji prinos od 6,95 posto, te 131 milijun kunskih uz prinos od 7,70 posto

Industrijske narudžbe su tijekom srpnja u euro zoni porasle više nego što su to analitičari predviđali, čime su očekivanja da bi euro zona tijekom zadnjeg kvartala mogla izaći iz recesije postala sve realnija.

Industrijske narudžbe su na mjesečnoj razini porasle za 2,6 posto, dok je na godišnjoj razini pad i dalje visokih 24,3 posto. Inače, narudžbe za industrijskom robom su svojevrsni indikator budućih kretanja u proizvodnom sektoru.

Ekonomija euro zone je ušla u recesiju tijekom drugog kvartala 2008. godine, da bi se pad gospodarske aktivnosti protegnuo kroz pet uzastopnih kvartala.
Posljednji podatak, za drugi kvartal ove godine, pokazuje skori izlazak iz „crvene zone“ budući da je tada BDP euro zone na kvartalnoj razini pao za 0,1 posto. Sličan razvoj situacije se očekuje i u SAD-u, pogotovo nakon prošlotjedne sjednice FED-a na kojoj je rečeno da američka ekonomija sigurno izlazi iz recesije.

Čelnici FED-a su naglasili da će kamatna stopa na dolar još neko vrijeme ostati na niskoj razini, zbog čega će američki dolar i u narednom periodu na deviznom tržištu biti pod pritiskom.
Britanska funta je prošli tjedan u odnosu na euro dodirnula polugodišnji minimum. Tečaj funte je pao do 0,9250, dok je na kunu funta pala ispod 8,00 kuna. Razlog za prodaju funte investitori su pronašli u izjavi guvernera Kinga koji je rekao kako slabija funta može pomoći britanskoj ekonomiji u izlazu iz recesije.

Na domaćem tržištu tijekom prošlog tjedna se pojavila velika količina eura na tržištu zbog čega je kuna u jednom trenutku ojačala u odnosu na euro do 7,24, što je isprovociralo Hrvatsku narodnu banku na interveniranje.

Na intervenciji je HNB otkupio od poslovnih banaka 1,3 milijun eura po tečaju 7,2858. Nakon intervencije tečaj kune se „smirio“ oko 7,27.

Ministarstvo financija se nastavilo zaduživati putem trezorskih zapisa. Investitori su upisali 36 milijuna eura valutnih „trezoraca“ uz godišnji prinos od 6,95 posto, te 131 milijun kunskih uz prinos od 7,70 posto. Trenutno Ministarstvo financija po izdanim „trezorcima“ duguje gotovo 20 milijardi kuna.