Njemački IFO indeks poslovnog očekivanja za svibanj je bio nešto niži te iznosi 105,6. Indeks koji se odnosi na procijenu sadašnje situacije blago je narastao s 106,4 na 107,3. Preostali dio IFO indeksa koji se odnosi na procjenu buduće situacije u gospodarstvu (zapošljavanja, narudžbe, plaće) pao je s 105,5 na 104,0. Nakon što je ZEW indeks kojeg izračunava Centar za Europska istraživanja snažno pao (za 12,7 boda) na sveopće iznenađenje investitora, prošlotjedni IFO indeks je donekle popravio sliku Njemačke. Komentari službenika iz Instituta za ekonomska istraživanja u Munchenu kazuju da je unatoč visokim cijenama energenata i jakom euru povjerenje gospodarstvenika i dalje vrlo visoko. Indeks se i dalje drži vrlo blizu petnaestogodišnjem maksimumu što i dalje sugerira da je gospodarstvo Njemačke u ekspanziji. Analitičari očekuju da će IFO indeks u narednim mjesecima lagano pasti. Narudžbe za dugotrajnom imovinom u SAD su u travnju značajno pale, za 4,8 posto. Pad je bio znatno veći nego što su to analitičari očekivali. Pad narudžbi u travnju uslijedio je nakon što su narudžbe u protekla dva mjeseca značajno rasle. Kod narudžbi postoji svojevrsan problem budući da se u dijelu očekivanih narudžbi može dogoditi da se neke ne realiziraju, već se prebace za naredni period. U svakom slučaju analitičari se drže trenda koji je i dalje uzlazni, što bi trebalo u narednim mjesecima potaknuti rast gospodarstva SAD. Dostava naručenih dugotrajnih dobara je tijekom travnja pala za 0,9 posto, dok je količina zaliha istih porasla za 0,8 posto. Druga procijena GDP za prvi kvartal u SAD je izašla na godišnjoj razini od 5,30 posto, niže od očekivanih 5,80 posto, ali još uvijek iznad prve procijene (iz travnja) koja je bila 4,80 posto. Indeks izdataka osobne potrošnje, kojega Američka središnja banka prati s posebnom pozornošću za analizu inflatornih kretanja, je u prvom kvartalu ove godine pao na 2,00 posto. U zadnjem kvartalu 2005. godine PCE indeks je iznosio 2,40 posto. Ovaj pad je dodatno oslabio očekivanja o nekom jačem inflatornom pritisku u SAD. Zanimljivo je da visoke cijene energenata nisu uspjele, indirektno preko maloprodaje, značajnije povećati inflaciju. Ovo se donekle može objasniti činjenicom da je američka ekonomija otvorena, te da se domaći proizvodi supstituiraju jeftinijim proizvodima iz inozemstva. Krajem tjedna je objavljen indeks kojeg izračunava Sveučilišta u Michiganu a predstavlja povjerenje potrošača u SAD. Investitori prate ovaj indeks jer pomoću njega mogu "vidjeti" kako potrošači "dišu", tj. koliko su voljni trošiti. Vrijednost indeksa je za svibanj nešto niži i iznosi 79,1 (travanj 87,4). Ono što su analitičari zapazili je dio koji se odnosi na očekivanu vrijednost jednogodišnje inflacije. U travnju su potrošači računali s 3,3 postotnom inflacijom, dok se tijekom svibnja to očekivanje povisilo na 4,0 posto. Analitičari su ovaj podatak protumačili kao jačanje inflatornih očekivanja.