Stalna potražnja centralnih banaka za dolarima bi mogla utišati one koji računaju na značajniji pad interesa za američkom valutom tijekom 2007. Posljednji podaci pokazuju kako je udio dolara u ukupnim svjetskim deviznim rezervama, koje se procjenjuju na nekih 4,75 trilijuna dolara, u trećem kvartalu 2006. godine porastao. Iz toga se da zaključiti da dolar još nije spreman prepustiti svoju ulogu vodeće rezervne valute. Sada se postavlja pitanje diversifikacije deviznih rezervi, budući da je veliki broj analitičara smatrao upravo diversifikaciju kao jedan od razloga pada vrijednosti dolara od nekih 10 posto u prošloj godini. Analitičari su bili uvjereni da će pad vrijednosti dolara potaknuti većinu središnjih banaka da svoje dolare prebace u eure, čime bi oslabili dolar i aktualizirali problem financiranja američkog deficita. Analitičari su prvenstveno mislili na Kinu i izvoznice nafte. No, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda udio dolara u svjetskim deviznim rezervama je povećan sa 65,3 na 65,6 posto. Udio eura u istom periodu je pao sa 25,5 na 25,2 posto. Svih naravno zanima gdje će taj novac iz deviznih rezervi biti dalje uložen.. Analitičari su uvidjeli da centralne banke danas diverzificiraju svoje portfelje puno više nego što su to činile u prošlosti. One sada ulažu u široku paletu vrijednosnica i valuta. Procjenjuje se da američke dionice sudjeluju s 40 postotnim udjelom, dionice iz Eurozone s 18 posto, one iz Japana sa 13 posto, te iz Velike Britanije s 9 posto. Državni dužnički papiri iz SAD imaju udio od 35 posto, Japana 27 posto, Eurozone 20 posto, te Velike Britanije 3 posto. Iz ovoga se može zaključiti da ukoliko se centralna banka odluči na kupnju dionica, najvjerojatnije će porasti i potražnja za dolarima. Analitičari su uočili da sve više azijskih središnjih banaka traži veće prinose na uloženi kapital, odnosno sve je veći broj onih koji ulažu u lokalna tržišta dionica, a ne u "tradicionalne" obveznice SAD. Centralni bankari su u potrazi za sve višim prinosima na svoj kapital. Recimo, Norveški mirovinski fond, koji upravlja s imovinom nešto većom od 200 milijardi eura, najavio je povećanje investicija u rizičnije dionice i nekretnine, a sve u potrazi za većim prinosima. Nešto slično je odlučila i Ruska središnja banka, koja je do sada ulagala u AAA (prvoklasne) vrijednosne papire, a od sada će moći investirati u papire s nižim rejtingom.Prosječni dnevni volumen trgovanja na svjetskom deviznom tržištu ove godine bi prema podacima BIS mogao prijeći 3 trilijuna dolara, što je 50 posto više nego prije tri godine. Rast deviznog tržišta najviše je uzrokovan zbog investicija tzv. hedge fondova i centralnih banaka. Velika Britanija slovi za najveće tržište deviza. U Londonu se prema posljednjim podacima Engleske središnje banke "okrene" oko 950 milijardi dolara dnevno.