Ove godine bi se mogao vratiti duh prošlosti i uloviti dolar na spavanju. Riječ je o diverzifikaciji deviznih rezervi. Kina je uzbunila većinu igrača na financijskom tržištu kada je najavila da će razmotriti mogućnost boljeg iskorištavanja svojih brzo rastućih deviznih rezervi. Diverzifikacija deviznih rezervi središnjih banaka najviše su utjecale na pad vrijednosti američke valute tijekom 2004. godine. Naime, većina središnjih banaka je te godine konvertirala svoje dolarske rezerve u ostale valute, prvenstveno u eure. Time su se na tržištu pojavile velike količine dolara, što je na kraju dovelo do pada američke valute u odnosu na euro do 1,36. Međutim, prošle godine je dolar uspio vratiti dio svog sjaja ojačavši oko 15 posto u odnosu na euro. Glavni motor rasta američke valute je bila američka središnja banka koja je prošle godine podigla kamatu za 200 b.p., sa 2,25 na 4,25 posto. Prema posljednjim podacima Međunarodnog monetarnog fonda prošle godine centralne banke nisu znatnije mijenjale strukturu svojih deviznih rezervi. U trećem kvartalu udio dolara u ukupnim deviznim rezervama je bio 66,4 posto, nešto više nego što je to bio u drugom kvartalu (66,2 posto). Samo za usporedbu 1999. godine udio dolara u deviznim rezervama je bio iznad 70 posto. Procjenjuje se da su devizne rezerve središnjih banaka u visini od oko 4 trilijuna dolara, čime središnje banke igraju vrlo važnu ulogu u dnevnom trgovanju. Procjenjuje se da je dnevni volumen trgovanja oko 2 trilijuna dolara. Analitičar pretpostavljaju da je kineska središnja banka već diverzificirala dio svojih deviznih rezervi iz dolara u ostale valute. Također očekuju da će ostatak deviza biti investiran u ne-državnu imovinu. Kineske devizne rezerve su krajem rujna iznosile 769 milijardi dolara. Kina je najavila novi učinkovitiji način upravljanja deviznim rezervama što bi trebalo značiti promjenu dosadašnje prakse ulaganja u državne papire i okretanje ka korporativnim papirima, zlatu i tržištima u nastajanju. Pored Kine i Japan je najavio aktivniji pristup upravljanju deviznim rezervama. Više će pažnje obratiti trgovanju vrijednosnim papirima nego držanju vrijednosnih papira do dospijeća kao što je to bio slučaj u dosadašnjoj praksi. Južna Koreja je već osnovala menadžment agenciju koja će aktivnije upravljati rezervama u cilju ostvarivanja što višeg povrata na kapital. Azijske središnje banke tradicionalno su do sada dolare ulagale najčešće u kratkoročne državne vrijednosne papire. Naravno, nema toliko valuta u svijetu koje bi mogle predstavljati svojevrsnu zamjenu za američki dolar. To su euri, švicarski franak, britanska funta, tako da će centralne banke biti primorane više ulagati u vlasničke vrijednosne papire i zlato, a ne kao do sada u dužničke vrijednosne papire. U posljednjem izvješću koje je obuhvatilo 56 većih stredišnjih banaka, njih 23 je povećalo u rezervama udio eura, dok ih je 10 taj udio smanjilo. Regionalno gledajući, središnje banke u Aziji, latinskoj Americi i državama izvoznicama nafte povećale su udio američkog dolara. Centralne banke u Europi su povećale udio eura u svojim rezervama.