Ako se isplaćuje više plaća u jednom mjesecu, porez se obračunava na zbroj svih isplata u mjesecu


Posljedice krize u gospodarstvu, kojoj svjedočimo posljednjih godina, osjećaju se u gotovo svim aspektima života, a jedna od njih svakako je i veliki broj otkaza ugovora o radu koje poslodavci uručuju svojim radnicima.

Smatra li radnik otkaz neopravdanim, najčešće pokreće sudski spor koji, prema saznanjima iz prakse, često završava u korist radnika. U tom je slučaju poslodavac obvezan radnika vratiti na posao ili, ako je radnik već potražio drugi posao, isplatiti mu neisplaćene plaće od dana otkaza, za period koji sud utvrdi sudskom presudom.

Ponekad se radnik i poslodavac slobodno nagode oko isplate zaostalih plaća u bruto svoti bez pokretanja sudskog spora. Moguće je i da se dogovore o isplati neto svote (koja ne sadrži doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez), a tada ta isplata podliježe oporezivanju i plaćanju doprinosa, kao i svaka mjesečna plaća, bez obzira na to koliki iznos se isplaćuje i na koja se vremenska razdoblja te plaće odnose. Poslodavac je dužan obračunati poreznu osnovicu i uplatiti doprinose i poreze na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Porezna osnovica obračunava se za zbroj svih primitaka od nesamostalnog rada umanjen za doprinose za mirovinsko osiguranje i za svotu jednoga mjesečnog osobnog odbitka. Na utvrđenu poreznu osnovicu obračunava se porez po stopama 12%, 25% i 40%. Iz navedenog se može zaključiti da, ako se isplaćuje više plaća u jednom mjesecu, porez se obračunava na kumuliranu svotu svih isplata u mjesecu. Tako se može dogoditi da veći dio svote koja se isplaćuje podliježe porezu na dohodak po 40%, jer se koristi samo jedan osobni odbitak u iznosu od 1.800,00 kn x faktor. Ukoliko se nađe u ovoj situaciji, radnik će prilikom predaje godišnjeg DOH obrasca prijaviti pretplatu predujma poreza na dohodak.

Postoje situacije i kad se poslodavac odluči na izvansudsku nagodbu s radnikom te radniku, uz njegovu suglasnost, isplati neku svotu koja se ne može identificirati s neisplaćenim plaćama. Tu svotu nazovu „odšteta“, smatrajući da u tom slučaju ne podliježe oporezivanju. No, budući da se ta isplata odnosi na neki od izvora dohotka navedenih u čl. 5. Zakona o porezu na dohodak (primitci u vezi s gospodarskom djelatnošću) koji su oporezivi, takav je pristup pogrešan.

Važno je napomenuti da zatezna kamata na iznos nagodbe također podliježe oporezivanju.