Svrha regresa je podmirivanje troškova za vrijeme godišnjeg odmora, a koji radniku nastaju kao povećani troškovi radi putovanja i slično
Dolaskom ljetnih mjeseci godišnji odmori jedna su od najaktualnijih tema između radnika i poslodavca, a vezano za njihovo korištenje često se postavlja pitanje isplate regresa. Korištenje godišnjeg odmora radnicima može prouzročiti povećane troškove pa poslodavci mogu u tu svrhu sukladno poreznim propisima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu – regres.
U svrhu obnove psihofizičkih radnih sposobnosti radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor, koje predstavlja jedno od temeljnih prava koje proizlazi iz radnog odnosa, a izrijekom je uređeno odredbama Zakona o radu. Za razliku od toga, pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora nije uređeno odredbama Zakona o radu, već se poreznim propisima određuje može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza.
Svrha regresa je podmirivanje troškova za vrijeme godišnjeg odmora, a koji radniku nastaju kao povećani troškovi radi putovanja i slično.
Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata (ugovora o radu, pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora) koji uređuju pravo radnika. Ako navedeno pravo nije nigdje propisano, tada radnici to pravo mogu ostvariti na temelju volje poslodavca za isplatom regresa. Navedeno znači da zakonska obveza isplate regresa od strane poslodavca prema radniku ne postoji, osim ako to nije regulirano nekim drugim izvorom radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorima ili temeljem samog ugovora o radu.
Napominjemo da, ukoliko se poslodavac obvezao nekim od izvora radnog prava (kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu) radnicima isplatiti prigodnu nagradu (regres) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora za 2022. godinu, u tom slučaju to predstavlja obvezu poslodavca. Međutim, ako niti jednim od prethodno navedenih izvora radnog prava nije propisana obveza isplate regresa, tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku.
Bez obzira na to što ga niti jedan akt na to ne obvezuje, poslodavac ipak može isplatiti regres ukoliko to želi, a o čemu će sastaviti i donijeti autonomnu “Odluku o isplati regresa za 2022. godinu”.
Uvjeti isplate regresa u potpunosti ovise o volji poslodavca (kada obveza isplate regresa nije uređena nekim od izvora radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu) te je na volju poslodavca prepušteno da odredi isplaćuje li svim radnicima jednaki iznos regresa ili će primjerice radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti razmjerni dio.
Isto tako, poslodavac može odlučiti samo određenim radnicima isplatiti regres, a pojedinim radnicima uopće ne isplatiti regres, sukladno uvjetima koje sam odredi. U praksi, poslodavci najčešće svim radnicima isplaćuju regres u istom iznosu. Jedini uvjet je da je u trenutku isplate regresa radnik zaposlen kod poslodavca i da kod njega koristi godišnji odmor. No postoji iznimka za radnike koji su cijelu godinu na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju. Njima poslodavci ne mogu isplatiti regres budući da ti radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i u navedenim razdobljima ne mogu koristiti godišnji odmor, što predstavlja uvjet da se regres može isplatiti.
Kakav je porezni tretman isplate regresa?
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, prigodna nagrada (regres) može se isplatiti neoporezivo:
- ako poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – radniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu,
- ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 3.000 kn godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja (tekuće godine) od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (npr. božićnicu i/ili uskrsnicu) koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kn.
Iz navedenog proizlazi da ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio još neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i dr.), najprije treba utvrditi koji je to iznos, odnosno prelazi li svotu od 3.000,00 kuna te je li ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote. Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom. U tom slučaju iznos koji prelazi 3.000,00 kn, kada se kumulativno uzmu u obzir sve prigodne nagrade isplaćene u jednoj kalendarskoj godini, oporezuje se tj. obračunavaju se pripadajući porez, prirez i doprinosi kao i kod obračuna plaće.
Za neoporezivu isplatu regresa poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu.
Regres za godišnji odmor se može isplatiti u novcu te dati u naravi. Regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa ne smatra se plaćom.
Regres do neoporezivog iznosa (do 3.000,00 kn) izuzet je od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu, ukoliko ga poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun radnika. No, ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, pa poslodavac isplati regres na tekući račun radnika, tako isplaćeni regres podliježe ovrsi.
Izvori:
- Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19)
- Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20)
- Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 1/21)
- https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/51094
