Pravo na regres povezano je s korištenjem godišnjeg odmora, a pravo na isplatu radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.
Zakonom o radu (NN 93/14) , čl. 62. st. 6. definirano je da iznos regresa treba biti isplaćen razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor ne propisuju drugačije.

U poreznom smislu regres se može isplatiti kao prigodna nagrada (do 2.500 kn godišnje po poreznom obvezniku), kao plaća (iznos se dodaje na redovnu mjesečnu plaću i obračunavaju se doprinosi, porez i prirez) ili jednim dijelom neoporezivo, a drugim kao plaća.

Novim Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16) i Pravilnikom o porezu na dohodak izmijenjeni su uvjeti isplate neoporezivog dijela regresa za radnike koji su u nepunom radnom vremenu zaposleni kod dva ili više poslodavaca. Naime, do 2017., radnici su propisani iznos neoporezivih prigodnih nagrada (do 2.500 kn godišnje) mogli primiti kod više poslodavaca. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, svota koja se neoporezivo može isplatiti ograničena je na 2.500 kn po poreznom obvezniku. Poslodavci su tako od radnika dužni pribaviti pisanu izjavu u kojoj radnik navodi je li kod drugog poslodavca tijekom 2017. ostvario primitak kojim je možda iskorišten navedeni limit.

Prilikom isplate regresa ili ostalih neoporezivih primitaka radnika, treba posebno voditi računa o radnicima koji su zaposleni kod dva ili više poslodavaca, o radnicima koji su zaposleni tijekom 2017., a dio godine su radili kod drugog poslodavca te o radnicima koji dopunski rade kod drugog poslodavca. Od radnika koji zadovoljavaju navedene uvjete treba prikupiti pisane izjave. Čak su i radnici koji kod drugog poslodavca nisu ostvarili neoporezivi primitak dužni to pismeno potvrditi.

Zakonom i Pravilnikom nije propisan rok prikupljanja izjava. U praksi će najvjerovatnije biti slučajeva da dođe do neusklađenosti u sadržaju izjave i stvarnih isplata. Naime, može se dogoditi da od datuma prikupljanja izjave radnika do datuma isplate neoporezivog primitka radnik i od drugog poslodavca primi neoporezivi primitak. Zato bi u obrascu izjave trebalo stajati da će radnik, ukoliko dođe do izvjesnih promjena okolnosti, odmah obavijestiti poslodavca.

Može se dogoditi da određeni porezni obveznik primi više neoporezivih primitaka od Zakonom propisanog iznosa. U tom slučaju, Poreza uprava će u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak utvrditi obvezu plaćanja poreza i doprinosa. Ukoliko poslodavac tijekom godine primijeti da je pojedinom radniku isplaćen veći neoporezivi iznos od dopuštenog, treba ispraviti JOPPD obrasce te obračunati poreze i doprinose na dio primitaka koji su veći od Zakonom propisanih.