Države čija su gospodarstva vodeća na svjetskoj pozornici su proglasile recesiju. Zadnje su to učinile SAD. U borbi s usporavanjem gospodarstva, te s ciljem poboljšanja likvidnosti, središnje banke su krenule spuštanjem kamate stope. Europska središnja banka je od ljeta ove godine spustila kamatu na euro za 175 b.p. sa 4,25 na 2,50 posto. Američke federalne rezerve su daleko ranije krenule sa spuštanjem kamatne stope na dolar. Krajem 2007. godine ona je iznosila 5,25 posto, dok je danas na 1,00 posto. Središnja banka Engleske je kamatnu stopu na funtu spustila s 5,00 na 2,00 posto. Švicarska središnja banka je ciljanu kamatnu stopu na franak spustila s 2,50 na 1,00 posto. Val spuštanja kamatnih stopa zahvatio je Australiju (sa 7,25 na 4,25 posto), Norvešku (5,75 na 4,75), Švedsku (4,75 na 2,00), Kanadu (sa 3,50 na 2,25).

U Hrvatskoj kamatna stopa baš i ne pada. Do nedavno je na međubankarskom tržištu na tjedne pozajmice iznosila vrtoglavih 20 posto, da bi se ovih dana smirila na 9,00 posto. Politika Hrvatske narodne banke, koja je bila sve osim konzistentna, je dovela do velike volatilnosti i nervoze na međubankarskom tržištu. Tek kada se o tome počelo raspravljati javno, prvenstveno kada je država shvatila da se više ne može zaduživati u inozemstvu po povoljnim uvjetima, te da joj preostaju domaći izvori koji su jako skupi, Hrvatska narodna banka je popustila. I dok u svijetu država i središnje banke pomažu gospodarstvu i financijskim institucijama u Hrvatskoj je obrnuta situacija. Banke su glavni pomagači državi u krpanju ogromnog deficita. Bez obzira na to što je već početkom mjeseca država izdala 2,6 milijardi kuna trezorskih zapisa s dvogodišnjim dospijećem, planira se još dodatno zaduženje od oko 4 milijarde kuna. Sredinom mjeseca državi dospijeva 200 milijuna eura (kune uz valutnu klauzulu) obveznica,     11. veljače 2009. - 500 milijuna euro obveznica, te 26. lipnja 2009. - 25 milijardi jena samurai obveznica. Pored ovih obveza država je garant brodogradilištima, auto cestama i tko zna još kome, pa je ukupan dug vjerojatno nešto veći.

Kao jedno od rješenja za izlaz iz recesije države potiču potrošnju. Stanovništvu je izrazito teško, prijeti im gubitak radnog mjesta, hipoteka na nekretninu je sve veća, a nekretnina vrijedi sve manje, burzovni indeksi padaju. U situaciji kada opada potrošnja i povjerenje stanovništva uskaču državne institucije, te raznim poreznim olakšicama i nižim kamatnim stopama pokušavaju potaknuti potrošače. Njihova potrošnja u razvijenim ekonomija je glavni pokretač razvoja, te sudjeluje sa gotovo 70 posto u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti zemlje. Kod njih se ne provodi politika „stezanja remena“ jer tko će onda kupovati proizvode, koristiti usluge i na taj način spasiti domaću proizvodnju i radna mjesta. Može se reći da će 2009. godina biti godina izazova za domaće ekonomske „stručnjake“.