Američka ekonomija polako izlazi iz recesije koja traje od ožujka prošle godine. Da bi se ekonomija stimulirala, američka je vlada, kao i druge institucije, na razne načine stimulirala gospodarstvo, poput jačanja javne potrošnje, poreznih stimulansa, monetarne politike i sl. U svemu tome, jednu od najvažnijih uloga imala je američka centralna banka FED, odnosno njezino tijelo FOMC (tzv. tijelo za operacije na otvorenom tržištu), koje odlučuje o kretanju kamatnih stopa. Tako se FOMC tijekom prošle godine odlučio na čak jedanaest spuštanja kamatnih stopa na federalne fondove i diskontne stope. Svi su ekonomisti prošloga tjedna s nestrpljenjem očekivali što će FOMC odlučiti na svom redovitom sastanku 30. siječnja. FOMC se nakon godinu dana neprekidnog spuštanja kamatnih stopa odlučio da ih ne mijenja, tj. ciljana kamatna stopa na federalne fondove ostaje na 1.75%, a diskontna kamatna stopa na 1.25%. FED je izabrao ovu politiku s obzirom na jačanje ekonomske aktivnosti i na pozitivne dugorčne prognoze glede rasta produktivnosti. FED je očito stao sa svojom ekspanzivnom monetarnom politikom, ali mu se isto tako i ne zuri na zaokret k restriktivnoj politici. Ipak, mnogi analitičari očekuju da će do kraja godine stopa na federalne fondove dostići 2.5%. U Americi se svaki prvi petak u mjesecu objavljuje stopa nezaposlenosti, za koju su svi ekonomisiti i analitičari također zainteresirani. Tako je stopa nezaposlenosti za siječanj ove godine pala sa 5.8% na 5.6%, što je bilo prilično neočekivano. Inače, tijekom recesije, 1,8 milijuna ljudi ostalo je bez posla, no uspoređivajući sa prijašnjim recesijama, radi se ipak o relativno najblažem gubitku. Što se tiče tržišta dionica, NYSE i NASDAQ-a, ona su u posljednjih par dana u silaznom trendu, a kao jedan od razloga navodi se i slučaj Enron, odnosno upitnost vjerodostojnosti revizorskih i računovodstvenih izvještaja. Naime, tržišni indeksi pali su iz uglavnom navedenog razloga na minimalnu vrijednost u posljednja tri mjeseca. Dionice koje su prošli tjedan i prošli ponedjeljak bile u plusu, bile su dionice kompanija koje se bave proizvodnjom oružja i svih onih kompanija koje imaju veže sa nacionalnom obranom, s obzirom da je Bushova administracija predložila najveći porast potrošnje na obranu u posljednjih dvadeset godina. Naime, Predsjednik Bush zatražio je $379 milijardi dolara za naoružanje. Njegov zahtjev još treba i Kongres odobriti, no mnogi analitičari smatraju da će većina biti i odobrena.