14.11.2002.
Izmjene Europskog izvješća o nezgodi
U članku 100. Zakona o osiguranju propisana je obveza vozača da na zahtjev ovlaštene osobe Ministarstva unutarnjih poslova dadne na uvid "važeću policu osiguranja od automobilske odgovornosti kao i Europsko izvješće o nezgodi", iz čega s zaključuje da je vozač te obrasce dužan imati sa sobom u vozilu. Ukoliko vozač prekrši ovu obvezu, prema odredbi članka 109. Zakona o osiguranju kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 kuna. Takve zakonske odredbe bile su pokušaj da se i kod nas unese u široku uporabu obrazac Europskog izvješća o nezgodi, koji je u europskim zemljama vrlo široko rasprostranjen i vrlo uspješno vrši svoju zadaću nezaobilaznog dokumenta potrebnog radi utvrđivanja sudionika prometne nezgode, podataka o njima i njihovom vozilu, posebno podataka o osiguranju i osiguratelju, a - posredno - i o krivnji odnosno odgovornosti za prometnu nezgodu. Nažalost, u tome se i nije baš mnogo uspjelo. Sadržaj i oblik obrasca Europskog izvješća o nezgodi u nadležnosti je Europske komisije za osiguranje (Comite Europeen des Assurances - CEA). CEA određuje izmjene sadržaja i izgleda obrasca, a te izmjene obvezni su slijediti svi osiguratelji. Prema najnovijim izmjenama obrasca Europskog izvješća o nezgodi obrazac je drugačije dizajniran. U skladu s kretanjima dat je prostor novim potrebnim podacima o osiguraniku-ugovaratelju osiguranja i vozačima, državna pripadnost i broj elektronske pošte. Unesene su rubrike za podatke o prikolici (registracijska oznaka i država registracije). Predviđena je rubrika za naznaku oštećenja na drugim vozilima, dakle vozilima čiji vozači ne potpisuju obrazac izvješća. Dat je veći prostor objašnjenju nastanka prometne nezgode i, općenito, pitanja na koja vozači odgovaraju preciznije su i preglednije raspoređena. Doista, kad se obrazac pažljivo pročita i ispravno popuni, te potpiše obostrano od oba sudionika prometne nezgode, put do naknade štete znatno se skraćuje, jer izbija osigurateljima iz ruku uvijek mogući izgovor da moraju čekati još nešto, kao na pr. policijsko izvješće. Naime, Europsko izvješće o nezgodi u nekim je zemljama ujedno i obrazac odštetnog zahtjeva (kojega inače podnosi oštećenik) i obrazac prijave štete (kojega podnosi osiguranik). Time je otpala potreba ispunjavanja posebnih obrazaca kod osiguratelja. Naravno, cijeli obrazac je tako konstruiran da se prvenstveno mogu utvrditi činjenice i iz njih izvući zaključak o odgovornosti jednog od vozača, ili - ako su suodgovorni - obojice. Popunjavanje i potpis samog obrasca nipošto ne znači priznanje krivnje i odgovornosti za štetu. Na temelju unesenih podataka, zaključak o odgovornosti za štetu donijet će osiguratelj kojemu je oštećeni podnio odštetni zahtjev. Europsko izvješće služi prvenstveno kao identificirajući dokument o nezgodi, vozilima, vozačima i osigurateljima tih vozača. U toj funkciji vrlo je važno da se obrazac ispuni i kad je u prometnoj nezgodi intervenirala policija, naime, sigurno je da vozači mogu preciznije i točnije navesti potrebne podatke, nego što može (i što radi) policija. S obzirom da je obrazac po formi i sadržaju isti u svim zemljama, bez obzira što je tiskan na različitim jezicima, vozači mogu - prema svom obrascu - lako razumjeti i popuniti obrazac na nekom stranom jeziku u slučaju nezgode sa strancem. Novi obrazac, tiskanje kojega je odobrila Europska komisija za osiguranje, naši osiguratelji upravo tiskaju. No, strani obrasci ostaju i dalje na snazi i mogu se koristiti bez vremenskom ograničenja.
Izdvojeni članci
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez