Ukoliko se pozornost investitora uskoro s kamatnih stopa usmjeri na deficite, pored američkog dolara mogao bi oslabiti i euro. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja eurozone je već sedmi mjesec zaredom u minusu, dok je odljev kapitala iz bloka dvanaestorice znatno pojačan tijekom siječnja. Za usporedbu neke susjedne zemlje kao Švedska, Norveška i Švicarska još uvijek imaju suficit, kao i Japan. Investitori nisu reagirali na prošlotjedne podatke jer su još uvijek fokusirani na razlike u kamatnim stopama. Veliki broj tržišnih aktera se slaže da će se to uskoro promijeniti, vrlo vjerojatno u drugoj polovici godine kada FED prestane s podizanjem kamate na dolar. Tada bi se mogla pažnja investitora usredotočit na rastući deficit SAD, mada niti ostala svjetska gospodarstva neće biti izuzeta iz tih analiza. Većina analitičara očekuje da će FED još jednom podignuti kamatu na dolar, te da će razina od 5 posto biti i točka na kojoj će se višegodišnji trend rasta kamate zaustaviti, odnosno kada će se pažnja investitora okrenuti s kamata na bilance. Neki analitičari smatraju da bi se to moglo i prije desiti ukoliko se napetost između Kine i SAD pojača. SAD već duže vrijeme zamjera Kini da drži svoju valutu podcijenjenom čime izravno pogoduje kineskim izvoznicima i zbog čega je američka trgovinska bilanca u velikom deficitu. Sve je više špekulacija o tome da će Japanska centralna banka prije nego što se to očekivalo završiti svoju eru niske kamatne stope, možda već sredinom ljeta. Razlozi tomu leže u vrlo jakoj zaposlenosti, te rastu cijena nekretnina što bi trebalo pojačati inflatorne pritiske. Investitori očekuju da će središnja banka Japana nakon što je gotovo šest godina punila sustav s likvidnošću podignuti kamatu na jen i time označiti kraj politike nulte kamatne stope. Plaće za radnike na određeno vrijeme već neko vrijeme snažno rastu (na godišnjoj razini za više od 4 posto), a ukoliko se nastavi i porast cijena u maloprodaji neće biti zapreka za podizanje kamate. Središnja banka Japana također je naglasila da velika profitabilnost kompanija i nedostatak radne snage povećavaju pritisak na rast plaća, a indirektno i na nešto višu potrošnju. Takozvani, "GDP gap", odnosno razlika između potencijala kojeg gospodarstvo ima i stvarnog stanja, prvi puta je nakon devet godina u pozitivi. Negativan "GDP gap" karakterizirao je pad ukupne potražnje u odnosu na ponudu, što je Japan dugi niz godina držao u deflaciji potrošačkih cijena. Upravo zbog toga analitičari nisu posve sigurni do koje razine će BOJ (Bank of Japan) podizati kamatu na jen. U BOJ su svjesni da bi prebrzo ili preuranjeno podizanje kamate moglo vratiti japansko gospodarstvo natrag u stagnaciju. Vrlo je vjerojatno da će tijekom trećeg kvartala BOJ podignuti kamatu za 25 b.p., no nakon toga većina analitičara još uvijek luta sa svojim procijenama, te nema nekog zajedničkog stava po tom pitanju. Trenutno je prekonoćna kamata na 0,002 posto, tj. na depozit od 1,000 eura godišnja kamata iznosi 2 euro centa.