Koliko je devizno tržište volatilno najbolje pokazuje američki dolar. Dolar je do jučer slovio kao sigurna valuta za sve investitore koji se hrvaju s globalnom recesijom i krizom. Američka valuta je u odnosu na ostale svjetske važnije valute sve više jačala dok u igru nije ušao FED. Na sjednici koja se održala prošli tjedan, Američka središnja banka je odlučila da će otkupljivati dugoročne državne obveznice zbog čega će se na svjetskom deviznom tržištu odjednom naći dodatna količina dolara. Procijenjuje se da će FED kupiti oveznica u protuvrijednosti do 300 milijardi dolara u narednih šest mjeseci. Povećana ponuda neke robe uz istu potražnju rezultira smanjivanjem cijene dotične robe. Upravo to se dogodilo američkoj valuti. Vrijednost dolara je pala. Na tjednoj razini dolar je u odnosu na euro zabilježio najveći tjedni pad u posljednjih 25 godina. Tečaj dolara je kliznuo sa 1,2850 na 1,3730. Povećanje novčane mase će najvjerojatnije dovesti u budućnosti do jačanja inflatornih pritisaka, no ono što je najviše pogodilo dolar jesu razmišljanja ulagača o tome da dolar polako gubi epitet vodeće svjetske valute. Posljednji pokazatelji inflatornih kretanja u SAD pokazuju da su proizvođačke cijene tijekom veljače porasle na mjesečnoj razini 0,1 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad proizvođačkih cijena od 1,3 posto. Potrošačke cijene su u istom mjesecu narasle na mjesečnoj razini za 0,4 posto, odnosno na godišnjoj razini je zabilježen porast cijena od 0,2 posto.

Vrlo je zanimljivo što će sada napraviti Europska središnja banka budući da je euro ojačao u odnosu na sve važnije valute. Na dolar je ojačao za 7 posto, na švicarski franak za 4 posto, na britansku funtu za 3 posto i japanski jen za 5 posto. Predsjednik Europske središnje banke Trichet je izjavio kako su kamatna stopa na euro vrlo niska i da umjesto dodatnog smanjivanja stope preferira korištenje drugih metoda u rješavanju financijske krize.

Na domaćem deviznom tržištu tečaj eura i kune se primirio u rasponu od 7,43 do 7,46. Kuna je ojačala u odnosu na američki dolar za 6 posto sa 5,80 na 5,45, dok je u odnosu na ostale važnije svjetske valute ostala na razinama od prije dva tjedna. Kamatna stopa se na međubanarskom tržištu spustila na kaće rokove ispod 10 posto, dok je na duže rokove (čitaj mjesec dana) oko 13 posto. Hrvatska narodna banka je na prošlotjednoj obrnutoj repo aukciji prihvatila 20 posto ponuda, odnosno „pustila“ je bankama 1,5 milijardi kuna na rok od tjedan dana po stopi od 6 posto. Banke su zbog toga primorane koristiti prekonoćni lombardni kredit kod HNB po stopi od 9 posto kako bi ispunile zahtjeve vezane uz održavanje obvezne pričuve.