Euro se u odnosu na švicarski franak trguje po najvišem tečaju u posljednja tri mjeseca – 1,5400. Rezultat je to najave Švicarske središnje banke da se priprema na deviznu intervenciju zbog toga što bi zbog jakog franka švicarsko gospodarstvo najvjerojatnije ušlo u deflaciju. Pored ove odluke, Švicarska središnja banka je spustila kamatnu stopu na franak za 0,50 na 0,25 posto. Također je revidirana procjena gospodarskih kretanja, pa tako Švicarska središnja banaka očekuje tijekom 2009. godine pad gospodarske aktivnosti od 3 posto te inflaciju od minus 0,50 posto. Švicarska središnja banka je prva od važnijih središnjih banaka koja razmatra deviznu intervenciju kao rješenje problema deflacije, što je navelo analitičare na razmišljanje kako bi sličan potez mogla povući i Središnja banka Japana, čija sjednica je zakazana za ovaj tjedan.
Američki dolar se tijekom tjedna kretao suprotno od kretanja burzovnih indeksa na Wall Street-u. Prihvaćanje većeg ulagačkog rizika, smanjilo je želju ulagača za investiranje novca u siguran dolar. Kako su burzovni indeksi završili u zelenom, američki dolar je sve više slabio. U odnosu na euro američka valuta je oslabila s 1,2550 do 1,3040. Sredinom tjedna se sastaje Američka središnja banka, no kako je kamatna stopa na dolar već niska, investitori očekuju druge mjere kojima bi središnja banka potaknula gospodarstvo. U tom smislu se očekuje da će se Federalne rezerve odlučiti na kupovanje državnih obveznica sa dužim dospijećem kako bi zadržali kamatnu stopu niskom, te dodatno poboljšali likvidnost sustava. Želja investitora za rizičnijim ulaganjem donekle je pomogla britanskoj funti da se nakon što je u odnosu na euro pala sa 0,89 na 0,93, vrati na razine ispod 0,92.
Prošli tjedan je na domaćem tržištu prošao u laganom jačanju kune i padu kamatnih stopa na međubankarskom tržištu. Na redovitoj obrnutoj repo aukciji Hrvatske narodne banke, koja se održava svake srijede, središnja banka je plasirala na tržište 4 milijarde kuna na rok od tjedan dana po stopi od 6,00 posto. Poslovne banke su predale zahtjeve u visini od 8 milijardi kuna. Smirivanju situacije je pridonesla i odluka HNB-a kojom se poslovnim bankama kao kolateral za dobivanje lombardnog kredita prihvaća i trezorski zapis Ministarstva financija izdan u eurima, a ne samo u kunama kao što je to do sada bilo pravilo. Zahvaljujući tome kamatne stope su na kraće rokove pale ispod 10 posto. Tečaj eura i kune je čitav prošli tjedan bio vrlo stabilan, te se kretao unutar raspona od 7,43-7,46. Švicarski franak je zbog akcije Švicarske središnje banke oslabio na kunu sa 5,02 na 4,85, dok je američki dolar oslabio sa 5,88 na 5,72.
