Izazovan je bio prošlotjedni skok japanskog jena. U odnosu na američki dolar je ojačao na 14 mjesečni maksimum, dok je u odnosu na euro ojačao na godišnji maksimum. U odnosu na euro jen se kretao od 165,00 do 150,00, dok se u odnosu na američki dolar kretao od 119,50 do 112,50. Zbog krize drugorazrednih hipotekarnih kredita koja je prvo zahvatila SAD, a kasnije se proširila na ostala tržišta investitori "bježe" iz rizičnih pozicija. Pod rizičnim pozicijama se smatraju i tzv. carry trade (vezana trgovina) gdje su se investitori zaduživali u valutama s nižom kamatnom stopom, te kupovali valute s višom kamatnom stopom. Kamatna stopa na japanski jen iznosi 0,50 posto zbog čega je jen bio glavna valuta iz koje su se financirale vezane trgovine. Posudivši jene investitori bi ih potom prodali na deviznom tržištu za valute s višom kamatom, kao što su australski i novozelandski dolar. Ove dane proces ide u suprotnom pravcu, investori "bježe" iz visokokamatnih valuta, kupuju jene i vraćaju zajmove. Zbog toga, ali i zbog uloge "sigurne luke" jača i švicarski franak koji je u odnosu na euro dosegnuo mjesečni maksimum od 1,62. Analitičari se prisjećaju listopada daleke 1998. godine kada je zbog dužničke krize u Rusiji i propasti Long Term Capital Management fonda jen u odnosu na dolar u nekoliko dana ojačao za 20 jena. Samo u četvrtak dolar je u odnosu na jen oslabio za 2 posto, dok su australski i novozelandski dolar pali za 8 posto, što je najveći dnevni pad u posljednjih 20 godina. Analitičari smatraju da će se investitori opet vratiti vezanoj trgovini, samo je potrebno da se sadašnja kriza smiri. Još uvijek je kamatna stopa na jen niska i vrlo vjerojatno će takva ostati, dok je ona na australac ili novozelandski dolar visoka i vrlo vjerojatno će biti još i viša. Investitori čekaju sljedeću sjednicu Japanske središnje banke. Prije nego što je izbila kriza na financijskom tržištu analitičari su računali da bi BoJ mogao povisiti kamatu na jen. Sada su više nego sigurni da se to neće dogoditi, budući da je BoJ u koordiniranoj akciji s drugim središnjim bankama plasirao svježi novac u sustav kako bi ohladili tržište u panici. Krajem tjedna veliki korak prema smirivanju situacije odigrala je Američka središnja banka. FED je smanjio primarnu diskontnu kamatnu stopu za 50 b.p., sa 6,25 na 5,75. Na taj način američke banke mogu uz zajam vrijednosnih papira doći jeftinije do dodatne likvidnosti. Predstavnici FED su naglasili da je to privremena mjera, te da će se kamata vratiti na prijašnju razinu kada se za to steknu svi potrebni uvjeti.