Na nedavnom seminaru HUO-a uvaženi gost-predavač iz Švicarske, kojemu je postavljeno pitanje „Plaća li se šteta koju uzrokuje jedno vozilo u leasingu drugom vozilu koje je u vlasništvu istoga leasing poduzeća“, gotovo da nije razumio pitanje. Tek dodatna razjašnjenja zašto to pitamo pokazala su u čemu je problem. Naime, prema hrvatskim propisima (Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, NN, br.151/05), težište osiguranja od odgovornosti još uvijek je na vlasniku. Vlasnik je obvezan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti.
No, u slučaju da taj vlasnik ima više vozila, za koja se pojedinačno sklapa ugovor o osiguranju i izdaje pojedinačna polica osiguranja, pa jedno vozilo ošteti drugo vozilo istoga vlasnika, vlasnik nema pravo na naknadu štete po polici svoga vozila koje je uzrokovalo štetu na njegovom drugom vozilu (usp. čl.23. st. 1.t. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu). Kod nas pojam korisnik motornog vozila nema težinu sličnoga pojma u švicarskom (i njemačkom) pravu gdje je naziva Halter (držatelj motornog vozila). A radi se o osobi koja koristi vozilo za svoj račun i na svoj trošak, osobi koja snosi i rizik korištenja vozila (stoga je na njemu obveza sklapanja ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti), uključujući i odgovornost za štetu od toga vozila… Halter ima sve ovlasti vlasnika, osim gole ovlasti koja se odnosi na pravo otuđenja vozila, a koja je pridržana vlasniku. U leasing odnosu to je najvidljivije. Jedan unajmitelj vozila nema nikakve veze s unajmiteljem drugog vozila kod istog leasing društva. Teret korištenja, pa i osiguranja od automobilske odgovornosti, u konačnici pada na unajmitelja vozila. Kako unajmitelja od istoga leasing poduzeća ima već na tisuće, velika je vjerojatnost da će se dva vozila u leasingu u vlasništvu istog leasing poduzeća susresti i jedan drugoga oštetiti, što se, nažalost, i događa.
Unajmitelj često želi prijaviti i popraviti štetu, a da se ne gnjavi prijavom leasing poduzeću. Kad pak traži naknadu tako popravljene štete, osiguratelj se poziva na članak 23. st.1.t.2. koji takvu štetu isključuje iz osiguranja. Nerijetko, ugovorom o leasingu najmodavatelj prebacuje teret štete na najmoprimatelja, zbog čega se u konačnici najmoprimatelj nađe u situaciji da ni kriv ni dužan ima štetu, koju od osiguratelja ne može naknaditi.
Kod pomorskih i zračnih osiguranja situacija je drugačija. Tamo postoje klauzule poznate pod nazivom sister's clause, prema kojima u slučaju sudara dva broda istoga vlasnika, vlasnik za oštećeni brod može tražiti naknadu štete od osiguratelja odgovornosti „ broda krivca „. Obrazloženje je da svaki brod za sebe predstavlja cjelinu, svaki brod za sebe plaća premiju, ponaša se kao jedna ekonomska jedinica i nema razloga da mu se ne nadoknadi šteta makar ju skrivio drugi brod vlasništvo istoga brodara. Navedeni argumenti vrijede i za slučaj vozila uzetog u leasing. S obzirom na sve veću rasprostranjenost leasing odnosa i s obzirom da je u nekim zemljama težište pravnih odnosa, pa i odnosa iz osiguranja, skoncentrirano ne na vlasnika nego na korisnika (Halter), za očekivati je da će i kod nas trebati razmisliti o drugačijem uređenju prava na naknadu štete kad su se sudarila (ili udarila) vozila u leasingu kojim upravljaju različiti unajmitelji, a vlasnički pripadaju istom leasing poduzeću. Liberalizirani uvjeti osiguranja omogućuju drugačiji pristup od onoga koji je predviđen odredbom čl. 23. st.1.t.2. zakona o obveznim osiguranjima u prometu).
31.10.2008.
Jesmo li zreli za uvođenje sister's clause i u osiguranje automobilske odgovornosti?
Izdvojeni članci
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez