- Obvezno osiguranje za štete uzrokovane motornim vozilima ima, prvenstveno, za cilj zaštititi treće osobe i omogućiti im naknadu pretrpljene štete. Svaki zakonodavac određuje krug osoba koje se neće smatrati trećim osobama
Naša čitateljica V.B. bila je u vozilu, koje je upisano kao vlasništvo njenog izvanbračnog partnera (u vanbračnoj zajednici žive već šest godina, stanuju u njezinoj kući, a vozilo je kupljeno iz zajedničkih prihoda), a kojim je u trenutku nesreće upravljao njezin izvanbračni partner (udario je, zbog poledice na prilaznoj cesti, punom brzinom u ogradni zid njezine kuće).
U nezgodi je zadobila srednje teške ozljede, a oštećene su joj stvari koje je prevozila u tom vozilu i vrtna željezna ograda.
Ima li pravo na naknadu štete po polici obveznog osiguranja vozila svoga izvanbračnog partnera? Obvezno osiguranje za štete uzrokovane motornim vozilima ima, prvenstveno, za cilj zaštititi treće osobe i omogućiti im naknadu pretrpljene štete.
Svaki zakonodavac određuje krug osoba koje se neće smatrati trećim osobama i koje nisu pokrivene obveznim osiguranjem od odgovornosti. Taj krug u pravilu ne obuhvaća one osobe koje su vlasnici ili suvlasnici motornog vozila.
Tako i naš Zakon o obveznim osiguranjima u prometu , u čl. 23. st.1.t.1. izričito propisuje da nemaju pravo na naknadu štete temeljem obveznog osiguranja od automobilskog osiguranja "vlasnik, suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik, te svaki drugi korisnik vozila kojim je prouzročena šteta i to na naknadu štete na stvarima".
Dakle , navedene osobe imat će pravo na naknadu štete (imat će svojstvo treće osobe) ako su pretrpjele štetu zbog smrti ili ozljeda uzrokovanih vlastitim vozilom, kojim je upravljao netko drugi. Ova odredba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u skladu je s odredbom čl. 1069. st.3. Zakona o obveznim odnosima, koji kaže: "Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik …motornog vozila …". Odredbe su prilično jasne, ali problem nastaje kad treba utvrditi tko ima svojstvo vlasnika, suvlasnika, zajedničkog vlasnika.
Naime, u prometnu knjižicu motornog vozila upisuje se jedna osoba, koja nipošto ne mora biti jedini vlasnik motornog vozila. Suvlasnik i zajednički vlasnik se ne upisuju u prometnu knjižicu.
Dakle, prometna knjižica nije dokaz o vlasništvu motornog vozila. Primjerice, vozilo nabavljeno u braku je zajednička stečevina bračnih drugova. To znači da su oba supružnika (su)vlasnici motornog vozila, iako je samo jedan od njih upisan u prometnu knjižicu kao vlasnik. Shodno tome, šteta koju, primjerice, tim vozilom uzrokuje suprug (kao vozač) na stvarima svoje supruge – nije pokrivena osiguranjem. No, šteta zbog ozljeda koje bi supruga tom nezgodom pretrpjela – pokrivene su osiguranjem od automobilske odgovornosti koje je suprug za predmetno vozilo ugovorio s nekim osigurateljem. U tom pogledu izvanbračna zajednica izjednačena je s bračnom.
Vozilo stečeno zajedničkim prihodima za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice je zajedničko vlasništvo izvanbračnih partnera. Stoga će naša čitateljica, što se tiče štete zbog ozljeda, imati pravo na naknadu po polici obveznog osiguranja (smatra se trećom osobom). No, što se tiče štete na njezinim stvarima i željeznoj ogradi – neće imati pravo na naknadu (jer prema Zakonu o obveznim osiguranjima ne smatra se trećom osobom).
