Danas u Hrvatskoj ima 25 osiguravajućih društava. U prometnim nesrećama često sudjeluje nekoliko vozila, koja mogu biti osigurana kod različitih osiguratelja. Pri tome ništa nije sporno, ako se može dokazati krivnja ili odgovornosti samo jednog vozača-sudionika nezgode. No, što ako su za nezgodu kriva dvojica ili više. Od koga će naknadu štete tražiti treći nedužni oštećeni vozač. Slično se pitanje postavlja i ako je više štetnika, od kojih neki nije uopće vozač motornih vozila već je npr. biciklista, pješak ili gonič zaprege i sl. Odgovaraju li štetnici solidarno ili oštećeni mora od svakog pojedinog štetnika potraživati dio štete, koji bi odgovarao udjelu njihove krivnje. Odgovor na to prilično važno pitanje nalazi se u Zakonu o obaveznim odnosima (članak 206). U jednoj presudi Vrhovnog suda Hrvatske (broj Rev - 1099/97 od 17.05.2000. god.) čitamo: "U postupku je utvrđeno da je osiguranik tuženog osiguravajućeg društva svojim vozilom prešao na lijevu stranu kolnika da bi izbjegao nalet na biciklistu, koji je pao s biciklom na kolnik ispred njega, radi čega je došlo do sudara vozila tužitelja s vozilom tuženog osiguravajućeg društva. Niži sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kad su utvrdili da je štetni događaj prouzročen krivnjom osiguranika tuženog osiguratelja i bicikliste, i to na jednake dijelove, dakle, svakoga u omjeru 50%... Solidarno za uzrokovanu štetu odgovaraju štetnici koji su uzrokovali štetu radeći nezavisno jedan od drugoga, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u uzrokovanoj šteti. Solidarna odgovornost odnosi se na počinitelje štete koji zajedno djeluju, bilo prema dogovoru ili saznanjem o drugim počiniteljima. Međutim, osiguranik tuženog osiguratelja i biciklista nisu djelovali zajedno, niti prema dogovoru, niti saznanjem o drugim počiniteljima, već su radili neovisno jedan od drugog (podcrtao M.Ć.). Kad se radi o osobama koje su štetu uzrokovale radeći neovisno jedna o drugoj, onda pravilo o solidarnoj obvezi vrijedi samo ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u uzrokovanoj šteti. Pitanje: koga tužiti, tražiti solidarnu odgovornost ili utvrđivanje udjela više štetnika u šteti, prilično je važno s obzirom da krivo postavljanje odštetnog zahtjeva može oštećenome uzrokovati nepotrebno plaćanje sudskih troškova, ako izgubi parnicu. A s obzirom, na to da kod nas parnice traju jako dugo, gubitak parnice protiv krivo utuženog dužnika, može u međuvremenu dovesti do zastare prema odgovornom dužniku, a time i do nemogućnosti dobivanja naknade štete, na koju treći oštećeni inače ima pravo. Zato - oprez pri izboru tuženika!