U ovom članku navodimo situacije kada u poreznoj prijavi poreza na dobit osnovica za porez može biti manja od same dobiti. Jednom smo pisali o porezno posebno povoljnim troškovima gdje se radilo troškovima koji se kod obračuna poreza na dobit priznaju dva puta: jednom kada su evidentirani kao trošak čime je umanjena dobit (kao većina ostalih troškova) i potom, u poreznoj prijavi poreza na dobit kao "umanjenje porezne osnovice". U biti, radi se o pridodavanju posebnog statusa pojedinim vrstama troškova čime država stimulira određeno ponašanje poreznih obveznika. Zakonom o porezu na dobit od 15.12.2004. (NN 177/04) bilo je propisano da u navedene troškove spadaju troškovi novozaposlenih djelatnika, troškovi istraživanja i razvoja, te troškovi obrazovanja djelatnika. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit od 24.05.2006. godine (NN 57/06) ovi troškovi su obrisane sa liste "porezno posebno povoljnih". Što nam ostaje? Prema članku 6. trenutno važećeg Zakona o porezu na dobit porezna osnovica umanjuje se: 1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti - porezna osnovica umanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod (drugih) poduzetnika. U suprotnom bi vlasnici/dioničari fizičke osobe bile u povlaštenom položaju u odnosu na pravne osobe jer se na isplatu dividendi i dobiti ne plaća porez na dohodak. 2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu - da pojasnimo: kada npr. poduzeće A kupi udio u poduzeću B za 1 mil. kuna, poduzeće A će kupljeni udio u bilanci iskazati kao financijsku imovinu u tom iznosu. Kada tržišna vrijednost tog udjela poraste (npr. na 1,2 mil. kuna), poduzeće A će porast vrijednosti evidentirati u svojim knjigama (revalorizacija). Ovdje se radi o nerealiziranom dobitku jer nije došlo do prodaje udjela, pa niti do zarade. U slučaju prodaje udjela otvarila bi se zarada od 0,2 mil. kuna i to bi predstavljalo realizirani dobitak koji se oporezuje porezom na dobit. 3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod. Pojašnjenje: prema Zakonu, iznos potraživanja koja nisu naplaćena u roku od 120 dana od proteka dana dospijeća može se iskazati kao porezno priznati rashod ako su poduzete sve radnje za osiguranje naplate duga, te ako su te radnje poduzete prije nastupa zastare potraživanja. Kada dodje do naplate, u knjigama se iskazuje prihod od naknadne naplate. Spomenuti propis govori o tome da, ukoliko rashod od otpisa potraživanja nije iskorišten kao umanjenje osnovice poreza na dobit, niti prihod od naknadne naplate ne predstavlja uvećanje osnovice poreza na dobit. 4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima - ukoliko trošak amortizacije osnovnih sredstava u proteklim godinama nije bio korišten za umanjenje porezne osnovice poreza na dobit, može se naknadno uključiti kao smanjenje porezne osnovice, uz uvjet da način obračuna amortizacije bude u skladu sa Zakonom. 5. za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima. Porezna osnovica poreza na dobit može se smanjiti i za ostale rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. Dakle, ukoliko pojedini rashod nije bio iskorišten kao porezno umanjenje u godini kada je nastao, može se iskazati kao umanjenje poreza na dobit u tekućem razdoblju, pod uvjetom da postoje uvjeti za njegovo priznavanje.