Kod infarkta miokarda ugradnja stenta u periodu od 12 sati nakon nastanka infarka je za sada metoda izbora koja donosi najbolje rezultate
Nastavljamo priču o stentovima koju smo započeli u prošlom članku.
Današnji stentovi razlikuju se od onih s kojim je započeta ova metoda početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Sjećam se kada se kao "revolucionarna" metoda upotrebljavala metoda s ulaskom katetera u srčane i druge žile i kada se suženje istih pokušalo riješavati balonom koji bi proširio volumen suženog dijela krvnog suda. U datom trenutku to je bila metoda koja je mogla pomoći do nastavka kirurškog liječenja (premosnica).
Današnji stentovi su mnogo sofisticiraniji od onih koji su se prije ugrađivali. Ovi novi se generalno dijele u dvije grupe: standardni stentovi i stentovi koji u sebi sadrže lijekove koji smanjuju mogućnost ponovnog začepljenja i sužavanja lumena.
Kod indikacija za ugradnju srčanih stentova danas se vode velike diskusije. Svi se slažu da kod infarkta miokarda ugradnja stenta u periodu od 12 sati nakon nastanka infarka je za sada metoda izbora koja donosi najbolje rezultate. Naravno, treba reći da je prvenstveno u pitanju veličina infarkta koji sam po sebi može dovesti do trenutnog smrtnog ishoda, ali isto tako pravovremenom ugradnjom stentova spašava se život i kvaliteta života.
Kod stabilnih angina pektoris, kada je u pitanju ugradnja stentova ima sve više diskusija o svrsihodnosti ove metode. Naime, neki autori smatraju da nema velikih razlika između pacijenata koji uzimaju klasičnu terapiju i onih koji su ugradili stentove i isto trebaju uzimati doživotnu terapiju, a tu se prvenstveno misli na acetilsalicilnu kiselinu (aspirin) koja smanjuje nastanak novih tromba, statine koji reguliraju razinu masnoća u krvi i smanjuju nastanak kolesterolskih plakova u krvnim žilama. Tu se još koriste i beta blokatori. Tome bih još dodao da je u liječenju ovih i drugih bolesti jako važan osobni angažman u smislu promjene načina života, više tjelovježbe, promjene prehrane i više radosti u životu.
O tom pitanju treba još razgovarati i vršiti znanstvena istraživanja, ali smatram da je za sada važno da svakom pacijentu pristupamo na individualni način. Ujedno je važno uspostaviti jasnu suradnju između pacijenta i liječnika i zajednički donijeti odgovarajuću odluku o načinu liječenja bolesti.
Posebno mi je drago naglasiti da prvenstveno zahvaljujući entuzijazmu i znanju riječkih liječnika imamo jednu od najbolje organiziranih jedinica za hitnu kardijalnu intervenciju u Hrvatskoj!
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
