Prema odredbi uvjeta olujom se smatra vjetar brzine 17,2 metra u sekundi, odnosno 62 km/sat (jačina 8 stupnjeva po Beaufortovoj ljestvici) ili više
„Već godinama osiguravam kuću (vikendicu) na otoku kod zastupnika osiguratelja X od oluje i drugih vremenskih nepogoda. Kad sam došao obići kuću utvrdio sam da mi je za vrijeme nedavne bure srušen dimnjak, a uslijed njegovog pada porazbijano je još desetak kanalica na krovu. Prijavio sam štetu osiguratelju, a zastupnik osiguratelja je slikao srušeni dimnjak i razbijene kanalice. Rješenje štete još nisam dobio, a sam zastupnik mi je rekao da nije siguran je li šteta posljedica oluje, jer na drugim objektima u okolini nije bilo sličnih oštećenja. Kako da dokažem da je šteta posljedica bure?“
Na ovo pitanje našeg čitatelja R.T.-a odgovor nalazimo u ugovoru o osiguranju od rizika požara i nekih drugih rizika, odnosno, točnije, u uvjetima osiguranja koji reguliraju sklopljeni ugovor.
Prema odredbi uvjeta olujom se smatra „…vjetar brzine 17,2 metra u sekundi, odnosno 62 km/sat (jačina 8 stupnjeva po Beaufortovoj ljestvici) ili više“. Problem našeg čitatelja je u tome što ne zna točno vrijeme nastanka štete, jer je on štetu otkrio za vrijeme obilaska vikendice, dakle u vrijeme kad više nije bilo oluje, pa se postavlja pitanje kako će dokazati da mu je šteta nastala od olujne bure.
Najjednostavniji dokaz bi bio nastanak sličnih šteta na okolnim objektima (rušenje stabala, kidanje granja, oštećeni krovovi zgrada i sl.). Kako toga u konkretnom slučaju nije bilo, R.T.-u ne preostaje ništa drugo nego pribaviti potvrdu odnosno izvješće Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskim (ne)prilikama u razdoblju od njegovog posljednjeg posjeta vikendici do trenutka kad je otkrio štetu. Naravno, mogu se koristiti i izjave svjedoka iz naselja o kakvom se vjetru radi, bez obzira što nema sličnih šteta na okolnim objektima. Ukoliko R.T. osiguratelja uspije uvjeriti u visoki stupanj vjerojatnoće da je predmetna šteta doista posljedica neke od bura koje su puhale u vrijeme koje je prethodilo prijavi štete i čija jačina je prelazila propisanih 17,2 m u sekundi, osiguratelj će štetu morati platiti.
Pri tome nije nevažna činjenica da se radi o višegodišnjem osiguranju u kontinuitetu kod istog osiguratelja, a i izjava zastupnika o stanju objekta u trenutku obnove osiguranja ima vrlo odlučujuću težinu. Uz to, valja imati u vidu i odredbu Zakona o obveznim odnosima po kojoj pravo iz ugovora o osiguranju zgrade zastarijeva za tri godine od nastanka osiguranog slučaja, odnosno od saznanja za njegov nastanak, te da neprijavljivanje štete u propisanom roku (tri dana od nastanka štetnog događaja odnosno od saznanja za taj događaj) ne znači i gubitak prava na naknadu štete.
