29.01.2014.

Kako počinje i teče porezni nadzor?

Piše: Antonio Prtenjača

Obavijesti su obavezno u pisanom obliku, a sadržaj se odnosi na naziv tijela koje ga je izdalo, datum izdavanja i broj akta, naziv/ime poreznog obveznika, te datum početka nadzora.


Porezni nadzor počinje obaviješću koja se svakako mora uručiti. Ako je svrha nadzora ugrožena davanjem obavijesti nekoliko dana ra­nije, tada će se obavijest uru­čiti neposredno prije nadzora. (Npr. Nadzor fiskalizacije u ugostiteljskim objektima bi bio ugrožen kada bi Po­rezna uprava poslala obavijest. Na taj način se pre­kršitelje po­ku­šava zateći na djelu.) Ako se obavijest o nadzoru uru­čuje neposredno, tada se i inspektor predstavi, te poka­že službenu iskaznicu.
 
Postoje i slučajevi gdje je nužno poslati ranije obavijest. U takvim prilikama se obavijest šalje najkasnije 8 dana prije početka samog nadzora. U praksi se mogu susresti i primjeri nepravilne dostave obavijesti, a to se obično događa kada bi pra­vilna dostava bitno usporila postupak, ali tada ostaje mo­gućnost prigovora radi ne­u­redne dostave. Obavijesti su obavezno u pisanom obliku, a sadržaj se odnosi na naziv tijela koje ga je izdalo, datum izdavanja i broj akta, naziv/ ime poreznog ob­vez­nika, te datum početka nadzora. Osim osnovnih in­formacija, obavijest jasno mora sadržavati što je predmet poreznog nadzora, koje je porezno razdoblje predmet nadzora, pravni i činje­nični temelj, te koje su eventualne druge radnje koje će se provesti, ako se ukaže pot­reba. U obavijesti će se na­vesti pos­ljedice ometanja ili onemo­gu­ćavanja nadzora, te na­vode o obvezi sudjelovanja poreznog obvez­nika u pos­tupku. Na kraju oba­vije­sti će biti vlastoručno potpisana ovlaštena osoba.


Kako teče nadzor?
Tijekom nadzora se ut­vrđuju sve činjenice koje mogu povećati ili umanjiti poreznu obvezu, a sve či­nje­nice bi porezno tijelo trebalo utvrđivati u dobroj vjeri. Ne samo da je dopušteno nego je i preporučljivo poreznom obvezniku da ukaže na či­njenice koje mogu dovesti do bitnog smanjenja obveze, pogotovo ako se radi o stva­rima o kojima se ne vodi briga po službenoj dužnosti (zastara.) Porezni nadzor je, maloprije smo spomenuli, postupak točnog utvrđivanja činjenica, stoga je jasno kako je poželjno prigovoriti ako se prigovorom otklanja neka ne­pravilnost, dok svaki po­kušaj neargumentiranog pri­govora će biti odbijen, bez obzira na to koliko je nadzor nepovoljan za obveznika.


Kako se utvrđuju činje­nice u nadzoru?
Kako bi se utvrdilo pravo stanje stvari u poreznom nadzoru, potrebno je isprav­no utvrditi činjenice koje mogu ići u korist ili na štetu poreznog obveznika. Činje­nice se utvrđuju dokazima. Dokazi su poslovne knjige, evidencije i isprave propi­sa­ne Zakonom. Osim vjerodostojnim ispravama, činje­nice se mogu utvrđivati vješ­tačenjem i izlaskom na oče­vide.


Mora li se obaviti za­ključni razgovor?
Zaključni razgovor se može i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako sve pri nad­zoru utvrđeno kako je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izbjegava razgovor, a obavit će se prije sastav­ljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno raspraviti određene sporne činjenice i okolnosti.
Podijeli