Obavijesti su obavezno u pisanom obliku, a sadržaj se odnosi na naziv tijela koje ga je izdalo, datum izdavanja i broj akta, naziv/ime poreznog obveznika, te datum početka nadzora.
Porezni nadzor počinje obaviješću koja se svakako mora uručiti. Ako je svrha nadzora ugrožena davanjem obavijesti nekoliko dana ranije, tada će se obavijest uručiti neposredno prije nadzora. (Npr. Nadzor fiskalizacije u ugostiteljskim objektima bi bio ugrožen kada bi Porezna uprava poslala obavijest. Na taj način se prekršitelje pokušava zateći na djelu.) Ako se obavijest o nadzoru uručuje neposredno, tada se i inspektor predstavi, te pokaže službenu iskaznicu.
Postoje i slučajevi gdje je nužno poslati ranije obavijest. U takvim prilikama se obavijest šalje najkasnije 8 dana prije početka samog nadzora. U praksi se mogu susresti i primjeri nepravilne dostave obavijesti, a to se obično događa kada bi pravilna dostava bitno usporila postupak, ali tada ostaje mogućnost prigovora radi neuredne dostave. Obavijesti su obavezno u pisanom obliku, a sadržaj se odnosi na naziv tijela koje ga je izdalo, datum izdavanja i broj akta, naziv/ ime poreznog obveznika, te datum početka nadzora. Osim osnovnih informacija, obavijest jasno mora sadržavati što je predmet poreznog nadzora, koje je porezno razdoblje predmet nadzora, pravni i činjenični temelj, te koje su eventualne druge radnje koje će se provesti, ako se ukaže potreba. U obavijesti će se navesti posljedice ometanja ili onemogućavanja nadzora, te navode o obvezi sudjelovanja poreznog obveznika u postupku. Na kraju obavijesti će biti vlastoručno potpisana ovlaštena osoba.
Kako teče nadzor?
Tijekom nadzora se utvrđuju sve činjenice koje mogu povećati ili umanjiti poreznu obvezu, a sve činjenice bi porezno tijelo trebalo utvrđivati u dobroj vjeri. Ne samo da je dopušteno nego je i preporučljivo poreznom obvezniku da ukaže na činjenice koje mogu dovesti do bitnog smanjenja obveze, pogotovo ako se radi o stvarima o kojima se ne vodi briga po službenoj dužnosti (zastara.) Porezni nadzor je, maloprije smo spomenuli, postupak točnog utvrđivanja činjenica, stoga je jasno kako je poželjno prigovoriti ako se prigovorom otklanja neka nepravilnost, dok svaki pokušaj neargumentiranog prigovora će biti odbijen, bez obzira na to koliko je nadzor nepovoljan za obveznika.
Kako se utvrđuju činjenice u nadzoru?
Kako bi se utvrdilo pravo stanje stvari u poreznom nadzoru, potrebno je ispravno utvrditi činjenice koje mogu ići u korist ili na štetu poreznog obveznika. Činjenice se utvrđuju dokazima. Dokazi su poslovne knjige, evidencije i isprave propisane Zakonom. Osim vjerodostojnim ispravama, činjenice se mogu utvrđivati vještačenjem i izlaskom na očevide.
Mora li se obaviti zaključni razgovor?
Zaključni razgovor se može i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako sve pri nadzoru utvrđeno kako je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izbjegava razgovor, a obavit će se prije sastavljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno raspraviti određene sporne činjenice i okolnosti.
