Europsku valutu su prošlog tjedna držali na površini iznad ključnih 0,8750 među ostalima i kinezi. Naime, Kina je potvrdila glasinu s deviznog tržišta da kupuje euro već drugi mjesec zaredom, točnije zamjenik guvernera Narodne banke Kine Guo Shuqing potvrdio je da se udio eura u deviznim pričuvama kineske centralne banke povećava, te da će u narednim tjednima kineska narodna banka nastaviti s kupovinom. O kojim iznosima se radi Guo Shuqing nije želio komentirati. Glasine na deviznom tržištu govore da se radi o iznosu od gotovo 20 milijardi eura, odnosno 10% ukupnih kineskih pričuva. Naravno iz svega ovoga da se zaključiti da će euro još neko vrijeme imati dobru potražnju, odnosno potporu na razini 0,8750-0,8800. Inače, udio devizne pričuve Narodne banke Kine u svjetskim deviznim pričuvama je oko 10% ili u protuvrijednosti od oko 184 milijardi američkih dolara. Više od Kine deviznih pričuva imaju središnja banka Japana (oko 280 milijardi dolara) i Europska centralna banka (oko 206 milijardi dolara). Eurostat, agencija za statistiku Europske Unije, objavila je podatke o industrijskoj proizvodnji za treći kvartal. Industrijska proizvodnja je zabilježila pad od 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, što predstavlja treći uzastopni kvartalni pad u proizvodnji. Analitičari smatraju kako događaji od 11. rujna nisu u potpunosti utjecali na industrijskku proizvodnju eurozone u trećemu kvartalu, već da će oni biti ispoljeni u zadnjem kvartalu ove godine kada tržište očekuje još veći pad proizvodnje. Tamni oblaci nadvili su se ponovno nad Njemačkom, lokomotivom europskog gospodarstva, nakon što su objavljeni podaci IFO instituta. IFO indeks, koji predstavlja rezultat ankete među 7.000 njemačkih poduzeća o ocjeni stanja u gospodarstva i budućim očekivanjima, pao je na 84,7, gdje je zadnji puta bio 1993. godine što oslikava pesimizam njemačkih gospodarstvenika. Ovu situaciju možemo donekle objasniti zadnjim podacima o američkoj trgovinskoj bilanci. Naime, njemački izvoz u SAD čini 14% ukupnog njemačkog izvoza, a prema podacima Ministarstva trgovine SAD uvoz iz Njemačke je pao 20% na mjesečnoj razini ili oko 16% na godišnjoj razini. Stoga je jasno zašto njemački poduzetnici s nevjericom gledaju na stanje u gospodarstvu. Najviše zabrinjava podatak da je uvoz pao za 2.2% što govori o smanjenoj domaćoj potražnji koja je bitan čindbenik za rast gospodarstva. Kako uvijek mora biti neka suprotnost koja potvrđuje pravilo, u ovome slučaju je to francusko gospodarstvo, koje je drugo po veličini u eurozoni. U Francuskoj je zabilježen snažan rast BDP u trećem kvartalu od 0,5%, što je navelo Ministra financija Laurent Fabiusa na razmišljanje kako je recesija u Francuskoj izbjegnuta. Francuska vlada je vrlo optimistična glede rasta gospodarstva, u 2001. Očekuju rast od 2%, a u 2002. očekuju rast od 2,5%. Analitičari su drukčijeg mišljenja, pogotovo nakon podatka o padu francuskog izvoza za 1.5%. Britanska funta pala je na najnižu četveromjesečnu razinu u odnosu na dolar 1,4042, odnosno na najnižu mjesečnu razinu u odnosu na euro 0,6256. Britanski premijer Tony Blair izjavio je kako želi da Britanija prihvati euro jer je to od nacionalnog interesa, te je najavio da će britanska javnost imati o tome zadnju riječ na referendumu. Analitičari smatraju da bi referendum mogao biti održan 2005. kada su na redu parlamentarni izbori, a također su mišljenja da bi funta prije ulaska u EMU mogla izgubiti na vrijednosti kako bi ušla u euro po konkurentnom tečaju. Prema zadnjim anketama samo 16% britanaca podržava uvođenje eura. U sličnoj je situaciji i Švedska. Ministrica vanjskih poslova Anna Lindh izrazila je potrebu za što bržim ulaskom Švedske u EMU, dok je premijer Goran Persson najavio referendum za kraj 2002. Za sada, nas u Hrvatskoj ovi događaji iz Velike Britanije i Švedske ne trebaju previše zabrinjavati jer mi ćemo doći na red krajem ovog ili početkom idućeg desetljeća. Inače, na međubankarskom deviznom tržištu kuna je i dalje vrlo stabilna na razini od 7.41 - 7.44 za euro ili 3.79 - 3.81 za njemačku marku.