Mahune rogača u sebi sadrže sjemenke koje, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu, točno 0,18 grama. U antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata


Rogač je drvenasta, zimzelena, dugoživuća biljka iz porodice mahunarki koja obilato rađa smeđim jestivim mahunama. 

Mahune u sebi sadrže sjemenke koje, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu, točno 0,18 grama.

U antičko doba sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a taj naziv za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je uvriježen i danas. Zrno rogača zvalo se keration – iz čega je izvedena riječ karat.

Rogač je na naša područja stigao s Bliskog Istoka, iz Sirije i Palestine, a proširio se diljem Mediterana.

Oduvijek je predstavljao važnu namirnicu u prehrani stanovništva. Egipćani su ga koristili kao lijek, Grci i Rimljani kao prirodni desert. U njemačkom jeziku naziv mu je Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh, prema legendi da se rogačem hranio čak i Ivan Krstitelj, dok ga na Mljetu zovu "mljetskom bananom".

Rogač je prava mediteranska biljka, voli suhu zemlju, dobro podnosi visoke temperature i osunčanost, a otporan je i na sušu. Teško je zapaljiv, nakon požara se jako brzo obnavlja, što su mnoge mediteranske zemlje iskoristile i počele ga saditi u redove kao branu od vatre u slučaju izbijanja požara.

Rogač obiluje kalcijem, kalijem i bakrom, sadrži vitamin E, vitamine B skupine te željezo, magnezij, fosfor, mangan i selen. 

Ukoliko redovito konzumirate rogač može vam pomoći u jačanju imuniteta i sprečavanju alergija, poduprijeti zdravlje zubiju i kostiju te smanjiti rizik od osteoporoze. Pomaže kod probavnih tegoba, smanjuje loš kolesterol i šećer u krvi, potiče iskašljavanje i pomaže kod astme.

U kulinarstvu se najčešće koristi mljeveni rogač koji služi kao odlična zamjena za kakao ili dodatak raznim kolačima, dok se u prehrambenoj industriji koristi kao biljni zgušnjivač i stabilizator. 

Mahune i sjemenke se mogu jesti sirove, dok se mljevene pržene sjemenke upotrebljavaju kao nadomjestak za kavu.

Uz popodnevnu kavu ili čaj poslužite ove ukusne kocke koje kombiniraju mirisni rogač i sočne jabuke.


SASTOJCI:

  • 100 g mljevenog rogača
  • 150 g brašna (koristila sam pirovo)
  • 150 g šećera (koristila sam smeđi šećer)
  • 3 jaja
  • 2-3 naribane jabuke
  • 1 prašak za pecivo
  • 1dl mlijeka (može i voda ili biljno mlijeko)
  • 1dl ulja (koristila sam kokosovo)
  • 150 g čokolade s većim postotkom kakaa
  • 1 žlica maslaca ili kokosovog ulja

 

PRIPREMA:

Pećnicu zagrijati na 180°C. Jabuke oprati i naribati. Odvojiti bjelanjke od žumanjaka te ih istući u čvrsti snijeg. Žumanjke pjenasto izmiksati sa šećerom, dodati ulje i mlijeko, miksati dok se ne poveže. Dodati brašno i rogač, promiješati. Ručno, špatulom umiješati snijeg od bjelanjaka, a potom naribane jabuke. Sve promiješati dok se ne dobije jednolična smjesa.

Smjesu izliti u kalup za kolače (moj je cca. 30x20 cm) i peći na 180°C, 35-40 minuta.

Pečeni biskvit ohladiti.

Dok se biskvit hladi, otopiti čokoladu s maslacem, najbolje na pari.

Biskvit preliti glazurom i ostaviti da se stisne.

U slast!