Smije li prokurist obnašati poslove trgovca uz ugovor o djelu (ili neki drugi)?
Pojam prokure propisan je odredbama članka 44. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine RH, br. 152/11-pročišćeni tekst). Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ovim Zakonom.
Stavkom 2. navedenog članka određeno je da prokuru može dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac sukladno ovom Zakonu.
Stavkom 3. određeno je da se prokura daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva. Stavkom 4. utvrđeno je da se prokura daje u pisanom obliku.
Odredbama članka 45. stavka 1. ovog zakona određeno je da se prokura može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i koje poslove obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkog društva. Stavkom 2. istog članka propisano je da se prokura ne može dati pravnoj osobi.
U članku 47. stavak 1. navodi se da prokurist može zaključiti sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkog društva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim tijelima, ustanovama s javnopravnim ovlastima te državnim i izbranim sudovima. Stavkom 2. istog članka uređeno je da prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkog društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva. Prokurist ne može davati punomoć za sklapanje drugim osobama.
Člankom 50. ovog zakona određeno je da prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku položaja prokuriste, ili uz oznaku “p.p.“. Člankom 51. stavkom 1. utvrđeno je da prokura nije prenosiva na druge osobe.
Prokurist ne može obavljati nešto za firmu (trgovačko društvo) što zahtjeva ugovor o radu, već isključivo može obavljati poslove kao i direktor.
Ne može stajati za šankom niti biti na blagajni. Nešto takvo ne može ni direktor (osim ako nije zaposlen u firmi). To su poslovi osnovne djelatnosti, gdje je jedini pravovaljan institut ugovor o radu, pa to spada u nesamostalni rad.
Člankom 53. stavkom 1. zakona uređeno je da trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu, stavkom 2. istog članka propisano je da prokura koju daje trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.
Člankom 54. stavkom 1. određeno je da se dodjela prokure i njezin opoziv upisuju u sudski registar, a stavkom 2. istog članka propisano je da se u sudski registar upisuje ime i prezime prokuriste i njegov JMBG, a ograničenje iz članka 48. stavka 2. ovog Zakona upisuje se u trgovačke registre za trgovačko društvo i za podružnicu.
Što se tiče pravnog posla kojega sklapaju davatelj prokure i prokurist, u praksi je dosta rješenja te to može biti: ugovor o radu, ugovor o djelu, ugovor o mandatu i drugo. Prokura je punomoć i upisuje se u registar. Prokurist radi uz naknadu.