Prema prijedlogu Ministarstva financija, od 01. siječnja 2017. godine doći će do promjena pri obračunu plaća, a u skladu s najavljenom poreznom reformom i promjenama Zakona o porezu na dohodak.

Najznačajnije promjene odnose se na povećanje osobnog odbitka koji s 2.600 kn ide na 3.800 kn. Porezne stope od 12%, 25% i 40% se ukidaju i umjesto istih uvodi se stopa od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500 kn i stopa od 36% na poreznu osnovicu iznad 17.500 kn.

Značajne promjene događaju se i kod osnovice za odbitak za djecu i uzdržavane članove koja pada sa 2.600 kn na 2.500 kn, ali uz istovremenu promjenu faktora, pa tako za uzdržavanog člana i prvo dijete isti raste s 0,5 na 0,7, za drugo dijete s 0,7 na 1,0, treće dijete s 1,0 na 1,4 itd.

Ono što se prvo može uočiti na reformi je da će plaća značajnije porasti zaposlenicima s većim primanjima nego onima s manjim te da reforma uopće neće dohvatiti zaposlenike koji niti do sada nisu imali osnovnicu za obračun poreza.

U odnosu na dosadašnje odredbe Zakona, uvodi se propisivanje utvrđivanja dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima. Godišnji dohodak bi se utvrđivao putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaćao bi se po poreznim stopama od 24% i 36%, ovisno o visini porezne osnovice, i to na način da bi se porezna stopa od 24% primjenjivala na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000 kn, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000 kn. Međutim, ako bi porezni obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%.

Konačnim dohotkom bi se smatrao dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave. Konačnim dohotkom smatrao bi se i dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a porez bi se po osnovi tako ostvarenog dohotka plaćao po stopi od 36%.