Izmjenama se proširuje prvi porezni razred s dosadašnjih 17.500 kn na 30.000 kn, što znači da će se mjesečna porezna osnovica do 30.000 kn oporezivati po stopi od 24%, a preko tog iznosa po stopi od 36%
Na 124. sjednici Vlade 09.11.2018. godine predstavljen je konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak i u nastavku se navode neke od najvažnijih novosti.
Izmjenama se proširuje prvi porezni razred s dosadašnjih 17.500 kn na 30.000 kn, što znači da će se mjesečna porezna osnovica do 30.000 kn oporezivati po stopi od 24%, a preko tog iznosa po stopi od 36%. Na godišnjem nivou, porez na dohodak po stopi od 24% plaćao bi se na poreznu osnovicu do 360.000 kn, a 36% na iznos koji prelazi 360.000 kn. Intencija je poreznim rasterećenjem omogućiti povećanje plaća visokoobrazovanim radnicima i spriječiti njihov odljev iz zemlje.
Jedinice lokalne samouprave dobivaju mogućnost određivanja visine paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu te će se isti moći utvrditi u rasponu od 150,00 kn do 1.500,00 kn po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu. Nevedena mjera trebala bi pomoći JLS u fiskalnim potrebama i u ostvarenju ciljeva gospodarskog razvoja.
Dolazi i do rasterećenja kod oporezivanja drugog dohotka po osnovi obavljanja povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi pa će se u budućnosti porez na takav drugi dohodak plaćati po stopi od 12%, umjesto po općoj stopi od 24%, i smatrat će se konačno plaćenim porezom.
Neoporezivi primitak darovanja u zdravstvene svrhe ubuduće će obuhvaćati i pokrivanje troškova prijevoza i smještanje u zdravstvene ustanove, a dohodak se više neće utvrđivati i na dodjelu udžbenika, radnih bilježnica i bilježnica odnosno na novčane naknade koje JLS daje učenicima. Dohotkom se neće smatraju niti formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje se organiziraju bez naplate i financiraju se iz proračuna i/ili iz EU i drugih fondova i programa.
Konačnim prijedlogom zakona predlaže se i da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, stipendije bez obzira tko je isplatitelj, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna te još neki primici, što znači da se riješava problem pri kojem su učenici i studenti često prestajali biti uzdržavani članovi ukoliko su ostvarili primitke od stipendije u iznosu većem od 15.000 kuna godišnje. Također, proširuju se odredbe o uzdržavanim članovima na način da se priznaje pravo na olakšicu za poočima i pomajku te obrnuto.
Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2019. Godine, no promjena pravilnika će se vjerojatno dogoditi i ranije i, između ostalog, povećat će se ukupni godišnji iznos neoporezivih primitaka na ime prigodnih nagrada, i to za tri puta - sa sadašnjih 2.500 na 7.500 kuna.
