Situacija na deviznom tržištu se promijenila za stoosamdeset stupnjeva. Američki dolar, koji je bio najveća žrtva krize financijskog tržišta, polako prelazi u najvećeg dobitnika. Zanimljiva je ta psihologija tržišta. Naime, do nedavno je financijska kriza najviše pogađala američku valutu, no sada su tu ulogu preuzeli euro i britanska funta. Investitori objašnjavaju rasprodaju eura i funte na način da su gospodarstva Velike Britanije i Eurozone najviše pogođena krizom koja trenutno vlada u SAD-u. Zbog toga su upitne sve prijašnje prognoze koje su se odnosile na rast te dvije ekonomije, te će najvjerojatnije uskoro doći do revizije tih očekivanja na niže. Euro je u odnosu na dolar u proteklih desetak dana oslabio za 3,5 posto, a britanska funta za 1,5 posto. Valute koje su u ovoj situaciji najviše profitirale su švicarski franak (na euro za 1,8 posto) i japanski jen (na euro za 4,5 posto) koje u ovoj situacji imaju ulogu "sigurne luke". Već je odavno poznata činjenica da u kriznim situacijama SAD puno brže reagira nego što je to slučaj s Eurozonom. Tako je bilo i ovaj puta. Američka središnja banka je u posljednjih godinu dana smanjila kamatu za 100 b.p., a krajem siječnja se očekuje smanjivanje kamate na dolar za novih 50 b.p. Pored FED-a, aktivna je i vlada SAD-a koja je početkom godine donjela paket odluka kojima se oslobađa kroz porezne olakšice oko jedan posto bruto društvenog proizvoda SAD-a, što iznosi nekih 140 milijardi dolara. Ova pomoć je vratila osmijeh na lica investitora koji su igrali na kartu da ekonomija SAD-a neće ući u recesiju, što je, mora se priznati, bio vrlo hrabar potez budući da je situacija u SAD-u krajem 2007. godine bila daleko od obećavajuće. Podsjetimo se da je tijekom prosinca u SAD-u otvoreno vrlo malo novih radnih mjesta što je gurnulo stopu nezaposlenosti na dvogodišnji maksimum. U isto vrijeme je indeks koji prikazuje stanje u proizvođačkom sektoru pao ispod vrijednosti 50, što se tumači kao početak usporavanja industrijske proizvodnje. Točka na "i" je bio podatak o padu prometa u maloprodaji na najnižu godišnju razinu u posljednjih pet godina. Analitičari napominju da bi usporavanje svjetskog gospodarstva moglo utjecati na pad vrijednosti australskog i kanadskog dolara, budući da su te dvije države veliki proizvođači/izvoznici metala, kako onih koji se upotrebljavaju u industriji tako i dragocijenih. Sporiji rast ekonomije SAD rezultirati će smanjenjem uvoza iz Kine i Indije, čije su ekonomije u proteklih pet godina rasle po izuzetno visokim stopama, te su bile glavni generator povećanja cijena metala na svjetskom tržištu. Upravo zbog očekivanja da će ekonomija SAD posustati pala je i cijena nafte ispod 90 dolara za barel.